Na pitanje je li prognoza realnog rasta za iduću godinu od 0,7 posto maska za skrivanje recesije i možemo li očekivati i tako mali rast, odgovorio je potvrdno. No, dodao da će to biti teža godina od ove, a razlozi su prije svega u gospodarskom usporavanju glavnih hrvatskih trgovinskih partnera i rastućim troškovima zaduživanja, jer se očekuje da će se povećane kamatne stope središnjih banaka preliti na tržišta kapitala.
Godina 2023. bit će, kako je rekao, "vrlo izazovna", a gospodarski rast ovisit će uz spomenute faktore i o osobnoj potrošnji i investicijama, kako privatnim tako i javnim.
Napomenuo je da su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond istupili s nešto optimističnijim prognozama za Hrvatsku od vladinih. Smatra da vladina procjena nije preskromna nego realistična te kaže da vladi nije cilj projicirati suviše konzervativno, "pa da onda imamo iznenađenja".
"Ako se ostvare neka predviđanja da će trećina svijeta pasti u recesiju, onda je vladina projekcija optimistična", rekao je i dodao da "makroekonomske projekcije nisu nikad manje značile" zbog ratnih zbivanja i cijena energije.
Vlada je u srijedu donijela nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje po prvi put budući da od iduće godine ulazi u europodručje, a taj dokument sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocijeniti Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna. Vezano uz makroekonomska kretanja, tim planom u 2022. Vlada projicira realni gospodarski rast od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova više u odnosu na projekciju iz travnja. Prema kraju godine doći će do usporavanja rasta, te se u 2023. očekuje relani rast od 0,7 posto.
Komentirajući pak upozorenje Savjeta Hrvatske narodne banke o mogućem povećanju troškova kredita s promjenjivom kamatnom stopom, Primorac je odgovorio da je od građana izloženiji dio gospodarstva. Građanima je preporučio da pokušaju fiksirati kamatne stope na kredite.
Savjet HNB-a u utorak je uz postalo upozorio da bi se postupno mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor.
Kada je riječ o pregovorima sa sindikatima javnog sektora o povećanju plaća, rekao je da su ti pregovori teški i da su sindikalci vrlo dobro pripremljeni pregovarači te da će vlada dati sve od sebe da se postigne dogovor i izbjegnu sindikalne akcije.
Što se tiče prigovora dijela poslovne zajednice na javnobilježnički trošak promjene valute temeljnog kapitala u sudskom registru, odgovorio je da je i sam time zatečen te da je o tome razgovarao sa stručnjacima u svome ministarstvu, ali je prvenstveno riječ o temi za Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Udruga Glas poduzetnika ovih dana je poručila da upis promjene valute temeljnog kapitala u sudskom registru treba biti oslobođen javnobilježničkih troškova, te da poduzetnici taj namet neće platiti.