Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, budući da je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju.
Podaci iz popisa stanovništva koje je objavio DZS pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske smanjio 2021. u odnosu na 2011. za 413.056 ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.
Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima učešće u BDP-u slavonskih županija oko 14 posto, što je obilježje nisko razvijenih zemalja.
"Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će naravno negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu", istaknuo je Novotny.
Napominje kako su Vladine intervencije u tom području u većini financirane iz EU fondova što jednostavno nije dovoljno.
Zemlje članice EU, primjerice Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila veliki dio EU fondova i nacionalnih sredstava u cilju privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijskom sektoru.
"Krajnje je vrijeme da se u Slavoniji, umjesto infrastrukturnih projekata, vladinim poticanim mjerama započne sustavno privlačiti prerađivačka industrija koja će se temeljiti na poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu", istaknuo je Novotny navodeći kako primjerice u žitorodnom području Baranje ne postoji niti jedan mlin.
"Ciljanim mjerama vladine intervencije je nužno pokrenuti ulaganja privatnog sektora u prerađivačkoj industriji i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora", kazao je.
Promašene politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem
Mišljenja je i kako su vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene.
"Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas Jadranske Hrvatske, koja unatoč renti položaja, uživa velike vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture", istaknuo je Novotny.