Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer središnje banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast gospodarstava i oslabiti potražnju za 'crnim zlatom'.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 7,9 posto, na 93,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,7 posto, na 86,87 dolara.
Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta gospodarstava, a možda i recesiju. A zbog toga se očekuje slabljenje potražnje za naftom.
Američko je gospodarstvo tehnički već u recesiji, a zbog energetske krize recesija prijeti i zemljama Europe. Unatoč tome, i američki Fed i Europska središnja banka primorani su povećati kamatne stope kako bi suzbili visoku inflaciju.
Trgovce zabrinjavaju i stroge mjere suzbijanja covida-19 u Kini. Grad Chengdu u četvrtak je naredio zatvaranje koje je pogodilo niz proizvođača, primjerice, Volvo. Novi podaci pokazali su, pak, da je aktivnost u kineskoj industriji u kolovozu pala prvi puta u tri mjeseca zbog slabljenja tržišta, nestašice struje i epidemije covida-19.
To, kao i kriza sektora nekretnina, signaliziraju nevolje i u trećem tromjesečju, nakon pada aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na početak godine. Uz to, negativno na cijene utječe snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.
Tržište prati i razgovore u skupini najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 o ograničenju cijena ruske nafte. U zajedničkoj izjavi ministri financija iz G7 u petak su pozvali sve zemlje koje uvoze rusku naftu da se pridruže toj mjeri.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 posto.