PRIDRUŽITE SE

evo detalja

Da li je oročena štednja postala atraktivnije ulaganje zbog inflacije?

Analizom raspoloživih podataka za 18 hrvatskih banaka (za Raiffeisenbank Austria d.d. nema dostupnih podataka) na bazi oročenja depozita na rok od 12 mjeseci u niti jednoj od banaka nije moguće ostvariti prinos odnosno kamatnu stopu na štednju iznad 2,90% dok je najčešći prinos koji komercijalne banke nude na razini od 1,00%...

07.03.2024. 09:07

Uvažavajući niz mjera u cilju suzbijanja inflacije u RH, ali i u svijetu u vidu rasta kamatnih stopa na kreditno zaduživanje građana i poduzetnika te shodno tome s druge strane i očekivanja u vezi značajnijeg rasta kamatnih stopa na depozite na oročenu štednju isto se prema informativnim podatcima HNB-a u hrvatskom bankarskom sustavu nije ostvarilo u očekivanoj mjeri budući da su predviđanja Vlade RH bila da će prosječna štednja na depozite banaka težiti prema kamatnoj stopi od 3,00%.

Analizom raspoloživih podataka za 18 hrvatskih banaka (za Raiffeisenbank Austria d.d. nema dostupnih podataka) na bazi oročenja depozita na rok od 12 mjeseci u niti jednoj od banaka nije moguće ostvariti prinos odnosno kamatnu stopu na štednju iznad 2,90% dok je najčešći prinos koji komercijalne banke nude na razini od 1,00%.

Primjetno je kako „male banke“ s pojedinačnim tržišnim udjelom manjim od 1%, kao što su primjerice Croatia banka d.d., Agram banka d.d. i Partner banka d.d. nude veće kamatne stope na štednju dok tzv. „veliki bankarski igrači“ poput Zagrebačke banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Erste&Steiermärkische Bank d.d. sa zbirnim tržišnim udjelom od gotovo 65% nude najmanje kamatne stope na štednju pri čemu ponderirana kamatna stopa (izračunata metodom tržišnog udjela) na štednju koju ostvaruju građani na rok od 12 mjeseci iznosi svega 1,05% što je daleko ispod očekivanja građana kao i Vlade RH koja brojnim mjerama u vidu izdavanja obveznica i trezorskih zapisa nastoji pobuditi interes građana i institucionalnih investitora u alternativne oblike isplativijih ulaganja kako bi ih djelomično zaštitila od inflacije, a s druge strane pribavila kapital na tržištu.

Prema tome, hrvatski građani će prema aktualnim podatcima u prosjeku na deponiranih 10.000,00 EUR zaraditi oko 105,00 EUR za što su dužni državi platiti i porez na dohodak po stopi od 12% (koji je od 01.01.2024., dodatno povećan, prethodno je iznosio 10%) čime im se ostvareni dohodak u ovom slučaju umanjuje na 92,40 EUR, a što uz dodatne naknade koju većina banaka naplaćuje kao što je naknada za vođenje računa, naknada za prijevremeni raskid štednje ili naknada za zatvaranje štednje dodatno umanjuje isplativost oročavanja štednje u bankama.

Fine'sa Credos d.d., financijska kompanija čija se filozofija poslovanja zasniva na stečenom iskustvu u bankarskom sektoru, predstavlja alternativu oročenim depozitima temeljem štednih ulaganja u vidu korporativnih obveznica s prinosom do 5,25%, pri čemu građani, kao ni poduzetnici ne snose dodatne izdatke u vidu poreza na dohodak kao niti transakcijske troškove što ovaj oblik ulaganja čini mnogo atraktivnijim od štednje u bankama, a sve uz umjereno nizak rizik koji se kompenzira višom kamatnom stopom.

Za više informacija u vezi ponude štednih ulaganja Fine'sa Credos d.d. saznajte na web stranici: https://finesa-credos.hr/ ili pozivom na broj 042 492 973.

Primajte novosti

Prijavite se na newsletter, primajte novosti i budite u toku s novostima i pričama iz svijeta biznisa i poduzetništva.

Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo kolačiće.

- Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

- Više o Kolačićima pročitajte ovdje.

- Google Maps

- Facebook

- Instagram

- YouTube

Saznajte više.

- Google Analytics

- Google Tag Manager

- Google AdSense

Saznajte više.