Ministrica je tom prilikom istaknula i da je nakon brojnih tehničkih sastanaka s Europskom komisijom dobivena pozitivna informacija o planu Hrvatske za iduće programsko razdoblje do 2027. godine.
"Osigurano je 35 milijuna eura za provođenje digitalizacije i stvaranje jedinstvenog sustava znanja, koje bi se lako trebalo prenositi do poljoprivrednika, od čega je 30 milijuna eura iz fondova. Što se, pak, tiče Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, tu je planirano oko 6,6 milijuna eura za provođenje digitalne transformacije i to u smislu razvijanja pametne poljoprivrede, sustava sljedivosti i učinkovitih javnih usluga", kazala je.
Poručila je da će se digitalizaciji poljoprivrede nastojat doprinositi i nacionalnim mjerama, a pritom je ključno da sve te mjere ne budu zasebne nego da na pravi način, bolje nego dosad, uspiju povezati sve privatne i javne savjetnike, znanstvenu zajednicu i hrvatske poljoprivrednike.
Napomenula je i da je za digitalizaciju važna pokrivenost ruralnog prostora mrežom širokopojasnog interneta. "U Europi je pokrivenost širokopojasnim internetom u prosjeku na razini 86 posto urbanog i oko 60 posto ruralnog prostora, a kod nas je pokrivenost ruralnog prostora zasad na 40 posto", procijenila je Vučković.
Na upit kako će Ministarstvo poljoprivrednicima ublažiti rast cijena repromaterijala, ministrica je najavila za početak studenoga isplatu predujma potpora u visini od 1,75 milijardi kuna, kao i dvije dodatne mjere - jedna se odnosi na ublažavanje posljedica suše diljem Hrvatske, za što se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna, a druga se financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kojom će se pokušati ublažiti rast cijena energenata i drugih inputa.
Također, apostrofiralal je i program sufinanciranja rasta troškova energije hrvatskim prerađivačima, ponajprije namijenjen za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i osobito male i srednje proizvođače te program mjera za prerađivače.
Ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić kazala je da nove tehnologije i digitalizacija pomažu na putu postizanja sigurne hrane, koja je dostupna svima i u ekonomskom, i u nutritivnom i u količinskom pogledu.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić poručio je da je Županija spremna za budućnost, istaknuvš pritomi sustave navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kojima je neophodna digitalizacija.
"Digitalizacija je u svim porama života preuzela ogromnu ulogu i stoga mora zaživjeti i u poljoprivredi", rekao je dodajući kako sve to treba raditi u suradnji s poljoprivrednicima, koje treba educirati te im ponuditi tu tehnologiju, jer će im olakšati rad i unaprijediti proizvodnju.
Konzultantica u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić ocijenila je da Hrvatska u ovom trenutku nema digitalniziranu poljoprivredu. Najbitnijim ističe projekt pametne poljoprivrede.
"Uz digitalizaciju procesa u poljoprivredi, produktivnost je moguće podići u kraćem roku nego što mi to sada činimo. Godinama ulažemo znatna sredstva kroz razne vidove potpora, a da produktivnost zapravo nismo podigli. To i jeste naš problem u odnosu na konkurentnost prema ostalim europskim proizvođačima", zaključila je Blažić.
AgroRocks, konferencija o novim tehnologijama u agraru okupila je najznačajnije domaće aktere iz područja digitalizacije agrara u organizaciji informacijskog sustava Agrokluba, uz pomoć Društva agrarnih novinara Hrvatske i partnera - Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.