Regulacija AFIR (alternative fuels infrastructure) postavlja nacionalno obvezujuće ciljeve kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, ovisno o broju vozila u državi.
Za članice poput Hrvatske koje imaju manje od jedan posto udjela električnih vozila određeno je da do 2025. godine moraju postaviti punjača u ekvivalentu snage tri kW po svakom potpuno električnom vozilu i dva kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 11.524 kW.
Predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić kaže da će Hrvatska za ispunjenje tog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100 do 200 brzih punionica za električna vozila.
"Postave li se punionice od 50 do 70 kW, možemo očekivati 200-tinjak brzih punionica, a budu li veće snage poput 100 do 150 kW bit će manji broj punionica, ali i mogućnost znatno bržeg punjenja", objašnjava Prpić.
Nadalje, do 2027. godine infrastruktura punionica će morati pružati jednaku snagu na području cijele zemlje kao da je tri posto ukupne flote potpuno električno, a do 2030. godine broj punionica morat će porasti kao da je pet posto ukupne flote potpuno električno.
Tako bi Hrvatska do 2027. godine morala postaviti oko 470 brzih punjača, primjerice snage od 150 kW, a do 2030. godine više od 800 takvih punionica.
"Takve punionice mogu napuniti prosječno električno vozilo već za 10 do 25 minuta, pa je jedino bitno da se vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u gotovo svaki dio naše zemlje, kaže Prpić.
Dodatne punionice na TEN-T koridorima
Prema europskoj regulativi, punionice treba postaviti i na TEN-T koridore, na transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana - Zagreb i Varaždin - Rijeka.
Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) regulativom se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati jednostavno putovanje električnih vozila diljem EU-a. Tako je cilj da do 2025. godine na svakih 60 kilometara bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine te punionice trebalo bi nadograditi do 900 kW.
AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za kamione i autobuse na TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2.000 kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine ta bi stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu od 800 kW.
Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice do 2025. godine moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje će imati ukupnu snagu 2.000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW. Do 2035. godine punionice bi se morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5.000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW.
"Udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su rješenje kojim će se mnogim vozačima pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će velik broj punionica i vrlo brzo punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve", kaže Prpić.
Nadalje, svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. godine imati minimalno 1.400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do 2030. godine sveukupna će se snaga morati povećati na 3.500 kW. Tu su i dodatna odmorišta koja će morati do 2027. godine omogućiti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom.
Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica do 2025. godine trebali postaviti čitače kartica na svoje nove punionice, a na postojeće punionice do 2027. godine.