PRIDRUŽITE SE

veliki intervju

Drago Sitar, pekarski lider sa sjevera koji ima odgovor na gluten-free trendove

Zahvaljujući, između ostaloga, poslovnom potezu otprije 20 godina, Drago Sitar na čelu Pekare Klas uspješno posluje sve do danas, nedavno su preuzeli Pekaru Varaždinka, namjerno izbjegavaju trgovačke centre, pripremaju se za zelenu tranziciju i imaju odgovor na bezglutenske trendove u prehrani i društvu.

Piše: Andrea Tomurad/Foto: Martina Cvek
01.05.2022. 08:06

Zasigurno se primjetili da u svim supermarketima danas možete pronaći proizvode sa zdravom hranom, te police više nisu rezervirane samo za one koji, kako se zna reći, drže do sebe. O tome kako se taj trend odražava na pekarsku industriju razgovarali smo s Dragom Sitarom, vlasnikom lanca pekarnica 'Klas' iz Varaždina. A gospodin Drago kao i njegov ulazak u prehrambenu industriju, jedinstvena je priča.

Malo tko bi isprva pomislio kako se, danas uspješan poslovni čovjek, sredinom 90-ih bavio poslovima osiguranja, odnosno bio u sastavu ročne vojske na poslovima osiguranja prvog hrvatskog predsjednika, te da je upravo na tom radnom mjestu dobio ideju za pokretanje ovog biznisa. Sve je krenulo od razgovora s kolegom koji je pekarski zanat izučio u JNA. Danas gospodin Drago vlastitom proizvodnjom, pokretnom prodajom i dostavom ostvaruje viziju, kako sam navodi, napredovanja pekarstva u Hrvatskoj. Evo priče o svemu tome. 

  • Kao što smo uvodno rekli, sve više primjećujemo police zdrave hrane na kojima je istaknut natpis "bez glutena". Kako se to odražava na pekarski biznis, vaš i općenito?

Oko pitanja bezglutenskih proizvoda najviše bi trebalo naglasiti važnost točnih informacija. Ako osoba ima celijakiju ili glutensku enteropatiju i ona ne podnosi gluten, tada se radi o ozbiljnom problemu i simptomima. Ipak, treba znati da je gluten kompleksna smjesa proteina, pečenjem se razdvaja na aminokiseline, i kao takav on je organizmu koristan.

Ono što ljudima često izaziva problem nadutosti što se tiče proizvoda od žitarica, jest zapravo nerazgrađeni škrob i to je problem proizvodnje. Ako se procesi odvijaju ispravno i tijesto neko vrijeme stoji, kvasac odrađuje svoj dio za razvoj škroba i nakon 5 do 7 sati škrob se razgradi, a u proizvodu ostanu prirodni šećeri. Tako da u našim trgovinama možete kupiti prirodne, domaće i zdrave proizvode bez konzervansa.

U Pekarama Klas prepoznajmo važnost tih procesa. Na temelju iskustva tradicije i uporabom moderne tehnologije očuvali smo potrebnu kvalitetu domaću starinsku proizvodnju uparenu modernim tehnologijama. Smatram da je važno u takve stvari uključiti i našu znanost i sveučilište za cjelokupni razvoj zemlje i kapitala.

'Ako se procesi odvijaju ispravno i tijesto neko vrijeme stoji škrob se razgradi, a u proizvodu ostanu prirodni šećeri, objašnjava Sitar te navodi da se u trgovinama Pekare Klas mogu kupiti prirodni, domaći i zdravi proizvodi bez konzervansa.'

Krize pokazuju lice države

  • Osim izazovnih trendova s kojima se industrija susreće, neizbježna su pitanja covid krize i energetske krize s kojom smo sada suočeni. Kako ste se prilagodili, jeste li nastavili s konfekcijskim proizvodima ili ste se okrenuli nečem drugom?

Tijekom pandemije se pokazalo da je proizvodnja hrane jedna od najotpornijih industrijskih grana  u Hrvatskoj. Na početku pandemije Covid-a  imali smo pad proizvodnje , ali smo imali i brzu pilagodbu , transformaciju proizvodnje i prodaje novonastaloj situaciji s ciljem  da zadovoljimo tržište u segmentu proizvoda koje ono traži. Prekinuli smo s konfekcijskom proizvodnjom, primjerice proizvoda poput kroasana i sl., te smo se prebacili na domaće osnovne proizvode koji su osnovna potreba naših građana, mještana, žitelja . Na taj način napravili smo brzu transformaciju za koju nismo morali čekati određeno razdoblje. Odmah smo imali proizvod za ponuditi. Ključ je bila brza prilagodba. Osim toga, pokretnom prodajom smo se prilagodili i potrebi onima koji su bili u karanteni ili zaraženi covidom. U određenim dijelovima regije, cijele obitelji su bile u izolaciji te smo im beskontaktno dostavljali potrebne proizvode na kućni prag.

  • Hoće li energetska kriza biti veći problem od pandemije? Koliko će utjecati na vas, a koliko smatrate općenito na državu?

Apsolutno će energetska kriza biti veći problem od covid krize. Obje krize pokazuju lice države. Tijekom covid krize bilo je važno pitanje imamo li vlastitu proizvodnju, a sada se javljaju pitanja imamo li dovoljno izvornih procesa, kakvo nam je sveukupno stanje u privredi, stanje plina, nafte, energetskog sektora kao takvog. Imamo li mi energetski sektor uređen tako da svi imamo benefit od njega?

Svi smo mi građani RH i resurse bismo trebali koristiti na dobrobit svih. Logični cilj je jeftinija energija, a ne poskupljenje. Porez svi plaćamo te bi se u sve nas i u naš razvoj trebalo ulagati, ne nužno direktno, već kroz takvo uređenje sustava da se lakše možemo razvijati i dalje pridonositi državi.

Na mene osobno je kriza i poskupljenje energenata utjecalo kao i na sve, međutim, jedna od poslovnih odluka koja se pokazala mudrom je da sve više proizvodnje prebacujemo na električnu energiju s daljnim razvojem vlastitih solarnih elektrana. Također nam je odluka da u budućnosti svaka naša maloprodajna trgovina i proizvodnja zasebno, ima nultu stopu zagađenja korištenjem obnovljivih izvora energije.

'Jedna od poslovnih odluka koja se pokazala mudrom je da sve više proizvodnje prebacujemo na električnu energiju s daljnim razvojem vlastitih solarnih elektrana.'

Posvuda problem radna snaga

  • Prehrambena industrija se, kao i mnoge druge u RH, nose s problemom radne snage. Kakva su vaša iskustva?

Radna snaga je i nama problem, ne razvija se dovoljno ni tehnologija niti se obrazuju ljudi koji bi se bavili pekarstvom u budućnosti. Veliki broj ljudi je također otišao iz Hrvatske. Tako smo i mi bili primorani zaposliti pomoćne radnike iz Nepala. To je jednostavno nužno potreba na koje su poduzetnici prisiljeni.

  • Što najviše koči razvoj prehrambene industrije i poduzetnika općenito?

Državna birokracija nas nažalost razdvaja na dva svijeta, poduzetnički i birokratski a trebali bismo biti zajedno. Moramo postati svjesni da ćemo uvijek biti ovisni jedni o drugima, pa zašto ne ostvariti zajedničke ciljeve u smislu olakšavanja poslovanja na dobrobit svih.

'Radna snaga je i nama problem, ne razvija se dovoljno ni tehnologija niti se obrazuju ljudi koji bi se bavili pekarstvom u budućnosti.'

Pokretna prodaja, dugoročno dobar potez

  • Kako zamišljate budućnost pekarstva u Hrvatskoj i što mislite u kojem smjeru bi se poslovanje trebalo kretati?

U mojoj viziji pekarstvo ne može funkcionirati u trgovačkim centrima. Trošite strojeve, a ne možete ih održavati zbog preniskih cijenovnih uvjeta poslovanja svakodnevnim turbulencijama u promjeni cijena sirovina. Zbog toga i zato što tada 2000. godine tvrtkama u d.o.o. sustavu nije bila prepoznata pokretna prodaja,  krenuo sam s vlastitom prodajom i otvorio obrt upravo kako bih mogao pokrenuti pokretnu prodaju. Naši prodajni kanali ključ su razvoja tvrtke . Osim toga, mi danas pokretnom prodajom obuhvaćamo Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju.

Upravo ta prilagodba, izdvajanje iz trgovačkih centara, vlastita proizvodnja, ali i novi oblici poput pokretne i internet prodaje, ključni su potezi zbog kojih možemo ulagati u nove tehnologije i razvoj.

'Danas pokretnom prodajom obuhvaćamo Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju.'

Preuzeli Pekaru Varaždinka

  • Da se vratimo na početak ove priče. Vi ste 90-tih zapravo bili dio bodyguard ekipe prvog hrvatskog predsjednika. Kako ste na kraju završili u ovom biznisu?

Tijekom devedesetih bio sam ročni vojnik u Prvom hrvatskom gardijskom zbor,  u osiguranju predsjednika Franje Tuđmana gdje sam imao priliku upoznati vrijedne i časne djelatnike, pa sam tako u sklopu redovnih osiguranja išao u ophodnje s kolegom koji bio pekar u JNA. S obzirom na to da nam je tijekom ophodnje trebalo barem sat i pol da bismo obišli sve zgrade, prevrtjeli smo mnoge teme, pa tako i pekarstvo. Moji roditelji su također, od 1960-tih do mirovine, bili poduzetnici ugostitelji, te me čekao taj biznis.

Međutim, kolega mi je pričao o cijelom tom procesu i ondašnjim pekarama i jednostavno mi se to jako svidjelo. 1995. godine sam se vratio u Šemovec, rekao da ću otvoriti pekaru i 1997. sam je otvorio. Tako je krenulo i od tada priča ne staje. Na početku je bio jedan zaposleni, zatim sedam, pa 21 i danas imamo 70 djelatnika. Nedavno smo preuzeli i Pekaru Varaždinka.

Dakle, osobno nisam imao prethodna znanja o pekarstvu, ali proučavao sam i slušao o onome što mi je bilo zanimljivo, pa sam odlučio to i sam pokrenuti. Tako i danas stalno nešto učim kako bih pametno poslovao i doprinosio na svoj način zajednici.

Tijekom devedesetih Drago Sitar bio je ročni vojnik u Prvom hrvatskom gardijskom zboru,  u osiguranju predsjednika Franje Tuđmana. Pekara Klas nedavno je preuzela Pekaru Varaždinka.

Primajte novosti

Prijavite se na newsletter, primajte novosti i budite u toku s novostima i pričama iz svijeta biznisa i poduzetništva.

Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo kolačiće.

- Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

- Više o Kolačićima pročitajte ovdje.

- Google Maps

- Facebook

- Instagram

- YouTube

Saznajte više.

- Google Analytics

- Google Tag Manager

- Google AdSense

Saznajte više.