Dug opće države na kraju 2021. godine iznosio je 343,6 milijardi kuna, što je za 13,2 milijarde ili 4 posto više nego godinu dana ranije, a analitičari Raiffeisenbank Austria procjenjuju da će on nastaviti rasti u apsolutnom izrazu zbog rastućih potreba za financiranjem proračuna.
Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni dug opće države bio je za 1,7 milijardi kuna ili 0,5 posto manji nego krajem studenoga.
U relativnom iznosu, dug opće države na kraju prošle godine iznosio je 79,6 posto BDP-a, što je za 7,7 postotnih bodova niže u odnosu na godinu ranije, čime se ponovno vratio na silaznu putanju, nakon koronakrize. Kako ističu iz RBA, rezultat je to prvenstveno snažnog gospodarskog rasta u prošloj godini, koji je dosegnuo 10,4 posto.
"U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega mislimo na pojačane pritiske na rashodovnu stranu proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike. Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti, iako sporijom dinamikom, zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama", ocjenjuju u RBA.
Navode i da bi dostupnost i korištenje EU novca trebalo u ovoj i u idućim godinama značajno ublažiti udarac na javne financije. Očekuju, naime, ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., sredstava iz instrumenta EU Nove generacije tzv. Mehanizam za oporavak i otpornost kao i iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu potresom pogođenih područja.