Gospodarske emisije stakleničkih plinova u posljednjem lanjskom kvartalu iznosile su 1.041 milijun tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2), što je povećanje u odnosu na 1.005 milijuna tona u istom razdoblju 2019. godine.
Emisije kućanstava bile su odgovorne za 22 posto stakleničkih plinova, proizvodnja i električna energija po 21 posto, a poljoprivreda 12 posto.
Emisije stakleničkih plinova porasle su u svim zemljama EU-a krajem 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. kada je započela pandemija.
Najveći porast na godišnjoj razini imala je Estonija, za 28 posto.
Slijede Bugarska i Malta s porastom od 27 odnosno 23 posto. U tim zemljama su nedavna povećanja emisija nadmašila padove koje je uzrokovala pandemija.
U Hrvatskoj su u četvrtom tromjesečju 2021. emisije stakleničkih plinova porasle za 6,2 posto u odnosu na isto to razdoblje 2019. godine, pokazali su podaci Eurostata.
Najblaži rast emisija imao je Cipar, za 0,3 posto.
U okviru europskog zelenog dogovora, zemlje članice EU-a nastoje smanjiti neto emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.