"U iščekivanju sljedeće zime, države članice i Europska komisija će hitno prionuti naporima vezanim uz zajedničku kupovinu plina, LNG-a i vodika", stoji u nacrtu izjave europskih čelnika nakon samita 24. i 25. ožujka.
Vodik je plin s praktički nultom emisijom CO2 i utjecajem na klimatske promjene.
Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, najvećeg dobavljača plina za Europu, cijene energenata su rekordno skočile, a EU je u situaciji da se ove godine ne može osloniti na ruski plin te će se stoga morati okreniti uvozu iz Katara i SAD-a. Rusija inače osigurava 40 posto od sveukupne količine plina potrebne Europskoj uniji.
Europska komisija će ove godine pomoći članicama da zajednički kupe plin, a ovaj tjedan se očekuje da će predložiti pravila koje će od članica tražiti da prije svake zime napune spremnike plina na 90 posto. Uskladištene zalihe plina EU-a su sada na 26 posto kapaciteta.
Čelnici će također na samitu raspravljati o mjerama zaštite potrošača od visokih cijena energenata te kako eventualno "optimizirati" funkcioniranje energetskih tržišta. Prema nacrtu izjave, od EK-a će tražiti da poduzme "neophodne inicijative" da to učini.
No, pronalaženje zajedničke EU strategije se pokazuje vrlo teškim jer su članice uvelike same odgovorne za svoje nacionalne strategije i ne slaži se oko "ukroćivanja" cijena energenata.
Španjolska, Belgija, Portugal, Italija i Grčka traže intervenciju na europskim energetskim tržištima i odeđivanje gornje granice cijena, čemu se protive Njemačka, Nizozemska i Danska.