Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke vezane uz migraciju stanovništva RH u 2021., a prikazani su podaci o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske od 2012. do 2021. te po županijama od 2017. do 2021.
U 2021. u RH iz inozemstva se doselilo 35 912 osoba, a u inozemstvo su se odselile 40 424 osobe. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -4 512. U postocima, iz inozemstva se doselilo 29,6 posto hrvatskih državljana i 70,4 posto stranaca, a odselilo se 64,2 posto hrvatskih državljana i 35,8 posto stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 22,4 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3 posto).
Migriraju uglavnom muškarci
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (72,7 posto). Veći udio muškaraca (63,5 posto) također je bio u ukupnom broju odseljenih. Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 posto).
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u RH u 2021. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,4 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (10 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz RH u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (18,3 posto), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,5 posto) i Primorsko-goranska županija (7,8 posto).
Unutarnja migracija
U 2021. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71 864 osobe.
Najveći broj preseljenog stanovništva unutar RH bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,6 posto.
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva, najviše osoba (40,5 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,5 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21 posto osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Najveći negativan saldo u Brodsko-posavskoj
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 904 osobe). Negativan saldo migracije među županijama imalo je trinaest županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Brodsko-posavskoj županiji (-447 osoba) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-395 osoba).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je Zagrebačka županija (1 746 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Brodsko-posavska županija (-1 268 osoba), Vukovarsko-srijemska županija (-1 261 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1 222 osobe).