Zbog konstantnog rasta ulaznih troškova građevinari kumuliraju nove gubitke i pitaju se hoće li situacija eskalirati do te mjere da više neće moći izvršavati svoje obveze, a nedostaju im radnici koji sada dolaze iz sve udaljenijih zemalja.
Samo za obnovu potresom porušenih područja građevinari trebaju oko 20.000 novih radnika kojih sada nema na vidiku. O tome smo, podsjetimo, prije desetak dana razgovarali s predvodnikom sektora u Hrvatskoj, vlasnikom Kamgrada Dragutinom Kamenskim, a cijeli intervju možete pročitati ovdje.
Direktorica HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva Mirela Gudan za Hinu je istaknula, da je građevinska industrija s ekstremnim rastom cijena građevinskih materijala i proizvoda suočena od jeseni 2020., čemu je pridruženo poskupljenje goriva i rast cijene rada.
"Takav porast troškova izvođači građevinskih radova nisu u mogućnosti u cijelosti podnijeti sami niti bi to, sukladno propisima, trebali", smatraju u toj udruzi.
Stranci dvostruko skuplji
Naglašavaju da strani građevinski radnici, koji dolaze kod nas, tradicionalno dolaze iz zemalja u okruženju, ali zadnjih godina i iz udaljenijih zemalja, a trošak angažmana stranog radnika za poslodavca je dvostruko veći od angažmana domaćeg radnika.
"Iako je ukinut sustav kvota za zapošljavanje strane radne snage, postojeći model uređen Zakonom o strancima ne prati aktualne potrebe građevinskog sektora za radnom snagom i sadrži nepremostive prepreke", poručuju.
Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika, što nije dostatno, a procjenjuje da će daljnja potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako se uzme u obzir obnova Zagreba i okolice, kao i Banovine od potresa.
Nedostaje 20.000 radnika
"Prema našim procjenama trebat će nam 20.000 radnika za sva područja pogođena potresom. Naravno, ovisno i o dinamici obnove. Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. Kako će obnova trajati duži niz godina, očekujemo da će se vratiti jedan broj ljudi. Paralelno s tim moramo raditi i na tome da stvorimo što više kvalificiranih radnika u našim školama", rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet.