Od tek 20 zaposlenih u manjem njemačkom gradu do preko 1.400 zaposlenih samo u pogonu u Maloj Subotici, njemačka tvrtka HAIX izvozi široku paletu specijalizirane obuće u gotovo svaki kutak svijeta još od 1948. godine.
Prokurist tvrtke Markus Lins ističe kako je od samih početaka pa sve do danas tvrtka HAIX u stopostotnom vlasništvu obitelji Haimerl. Naime, Xaver Haimerl u njemačkom je Mainburgu osnovao tvrtku za proizvodnju obuće 1948. godine koju 1992. godine preuzima njegov sin Ewald te tada razvija prve kožne vatrogasne čizme, što je potaknulo njen razvoj. Od tada, HAIX je svjetski lider u proizvodnji vatrogasne obuće, ali i široke palete specijalizirane obuće za spasioce, građevinare, šumare, lovce, vojnike, policiju te za avanturiste koji se bave šetnjom ili planinarenjem.
Preko 1.400 zaposlenika u Međimurju
Budući da se tvrtka vodi "Made in Europe" principom proizvodnje te je započela u njeačkoj regiji u kojoj prevladava automobilska industrija, ističe Lins, potreban kadar za izradu obuće sredinom 2000-ih pronašli su u Maloj Subotici u Međimurju gdje su otvorili novi pogon s 97 zaposlenika.
- Godine 2004. pala je odluka da želimo osnovati tvrtku, 2005. ona je osnovana je i u drugoj polovici te godine uzeli smo 97 djelatnika od kooperanta iz Čakovca. Ja sam jedna od osoba, zajedno s timom, koji je sve razvio od samog početka. Poznajem svaki kamenčić, svaki objekt, svakog čovjeka koji ovdje radi. Brzo smo rasli, 2010. godine sam postao članom uprave ovdje u Hrvatskoj i sada sam odgovoran za operativni posao u HAIX-u. U ovom trenutku u Maloj Subotici imamo blizu 1.400 zaposlenika, od kojih je 200 djelatnika u Prelogu - kaže Lins.
Svjetska kriza, ali drugačiji izazovi
Svjetska financijska kriza nije imala prevelik utjecaj na tvrtku, no Lins kaže kako se u tim godinama javio novi izazov za HAIX - istekao je ugovor o najmu hale u Čakovcu gdje je tvrtka surađivala s lokalnom tvrtkom, a odluka je pala na Malu Suboticu. Ipak, pritom se javio novi problem.
- U ono vrijeme je bilo teško i s bankama jer su mnoge tadašnje banke kupili stranci: Talijani, Francuzi, Nijemci i Austrijanci. Mi smo u Hrvatskoj htjeli napraviti pogon i pokrenuti ga, a odluku hoće li se to moći je morao donijeti netko u Milanu ili Beču.
Kreativan odgovor na pandemiju
Pandemija je tvrtki predstavila nove izazove. Uvoz sirovine uslije zatvaranja granica bio je gotovo nemoguć, ali budući da svoje proizvode isporučuju u skoro sve zemlje svijeta, prilikom izvoza također su nailazili na komplikacije. Međutim, uprava je i doskočila i tom problemu na kreativan način.
- Ja i kolege, član uprave Ronald Haderer, kao i Markus Kreuh koji je voditelj odjela pripreme rada i osiguranja kvalitete, nas troje smo se rotirali u vrijeme samoizolacije nakon prelaska granice. Jedan je bio ovdje, jedan u samoizolaciji kod kuće u Austriji, a jedan je bio ovdje u samoizolaciji. Dakle, radili smo po principu dva tjedna u poduzeću, dva tjedna samoizolacija kod kuće, dva tjedna samoizolacije u hotelu pa dva tjedna opet rada. Dok su se druge tvrtke žalile kako ne mogu putovati, mi smo i putovali i održali smo proizvodnju.
'Ključ uspjeha je djelatnik'
Aktualna energetska kriza, kaže Lins, nema velikog utjecaja na HAIX, osim u vidu povećanih troškova dostave sirovine. Prilikom izgradnje hale u Maloj Subotici uvedeno je hlađenje podzemnim vodama, a u proizvodnoj hali temperaturu održavaju dizalice topline i rad strojeva te je u tijeku izrada projekta za ugradnju fotonaponskih ćelija. Ni kriza radne snage, dodaje, ne utječe na tvrtku.
- Još smo davnih dana, kada je bilo dovoljno djelatnika na tržištu, prepoznali da je ključ uspjeha sâm radnik. Možemo graditi zgrade i kupovati strojeve, ali trebamo odgovorne i marljive djelatnike koji će proizvoditi kvalitetu, a to ovdje imamo. To smo još davnih dana prepoznali, još i prije krize te smo osigurali paket benefita za radnike. Stoga, i danas s ponosom možemo reći da imamo djelatnike koji su tu još od početaka tvrtke.
Novi objekti i povećanje proizvodnje
HAIX ove godine planira izgradnju novog skladišta za kalupe formi svojih cipela te proširenje ureda. U sklopu toga, do kraja godine u planu je zapošljavanje dodatnih 100-tinjak djelatnika te njih jo 50-ak iduće godine. Želja im je i izmještanje ceste koja trenutno dijeli dvije proizvodne hale kako bi na tom prostoru izgradili objekt koji bi povezao sve hale, čime će se proizvodnja s trenutnih 8,5 do 9 tisuća podići na 12 do 15 tisuća para cipela dnevno.
