Ekonomski pokazatelji za dio trećeg tromjesečja upućuju na izgledno slabljenje realne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, navodi Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijoj informaciji o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima.
Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti središnje banke, koji uglavnom uključuje podatke za srpanj i kolovoz, realni BDP Hrvatske mogao bi se u razdoblju od srpnja do rujna smanjiti za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je malo jači pad u odnosu na ranije procjene, s obzirom na to da su podaci za kolovoz bili nešto nepovoljniji u odnosu na podatke za srpanj.
"Posljedično, godišnja stopa rasta realnog BDP-a mogla bi se smanjiti na 1,8 posto, s 2,7 posto, koliko je iznosila u drugome tromjesečju ove godine", navode iz središnje banke.
Pritom zamjećuju da se industrijska proizvodnja, nakon pada u srpnju, smanjila i kolovozu. Recentni podaci pokazuju i da, iako je ostvaren blagi rast broja turističkih noćenja tijekom prvih 20 dana rujna u odnosu na isto razdoblje lani, na razini cijeloga trećeg tromjesečja zabilježen je pad na godišnjoj razini. To, smatraju u HNB-u, vjerojatno djelomice objašnjava i relativno prigušenu razinu prometa od trgovine na malo, koji se i u kolovozu zadržao na razini prosjeka iz prethodna tri mjeseca.
U eurozoni moguć i blagi pad BDP-a
I u eurozoni, čija je Hrvatska članica od početka godine, bilježi se prigušena ekonomska aktivnost. Kako navode iz HNB-a, nakon što je realni rast gospodarstva europodručja u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca 2023. revidiran naniže na svega 0,1 posto, prema dostupnim visokofrekventnim pokazateljima, i u ljetnim je mjesecima gospodarska aktivnost ostala prigušena. Prema dostupnim ocjenama gospodarski je rast europodručja vjerojatno je oslabio u trećem tromjesečju, pri čemu je moguć i blagi pad realnog BDP-a u odnosu na prethodna tri mjeseca.