U Hrvatsku je lani pristiglo iz inozemstva više osobnih novčanih transfera nego se odlilo, pri čemu je ostvaren suficit u visini od čak 2,8 posto BDP-a (ili otprilike 1,87 milijardi eura), najviše u Europskoj uniji.
Osobni transferi sastoje se od novca koji migranti šalju kućanstvima u zemlju svog porijekla, pa taj podatak za Hrvatsku korelira s njezinom značajnom dijasporom, kao i znatnim odljevom ljudi na rad u inozemstvo proteklih godina.
Po podacima Eurostata, u 2022. osobni su transferi rezultirali suficitom za devet zemalja EU-a, odnosno novčani priljevi građana bili su veći od odljeva. Među tim zemljama 4 su prijavile suficit koji predstavlja više od 1 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i to već spomenuta Hrvatska (2,8 posto BDP-a), potom Bugarska (1,4 posto), Portugal (1,4 posto) i Rumunjska (1,3 posto). Nasuprot tome, Cipar (-0,9 posto), Malta i Španjolska (svaka po -0,6 posto) iskazale su najveći deficit osobnih transfera u odnosu na ostatak svijeta kao udio u svom BDP-u.
EU po osobnim novčanim transferima u deficitu
Gledano za cijelu EU, u 2022. tokovi novca koje su građani EU-a poslali u zemlje izvan EU-a iznosili su 43,5 milijardi eura, što je povećanje od 14 posto u usporedbi s 2021. Priljevi u EU ukupno su iznosili 13,5 milijardi eura ili 10 posto više u usporedbi s 2021.
Kao rezultat toga, došlo je do deficita u osobnim novčanim doznakama u EU, koji je dosegnuo 30 milijardi eura u 2022.