Industrijska proizvodnja pala je u EU za 1,9 posto u odnosu na rujan, kada je prema revidiranim podacima porasla za 0,7 posto, pokazuju Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci.
U eurozoni je smanjena za dva posto, nakon revidiranog, rujanskog rasta za 0,8 posto.
U svim promatranim kategorijama proizvoda proizvodnja je pala, uz izuzetak netrajnih potrošačkih roba.
Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini pala proizvodnja energije, za 3,5 posto u EU-u i 3,9 posto u eurozoni, pokazuju tablice statističkog ureda.
Slijede trajne potrošačke robe s padom proizvodnje od 1,5 posto u EU-u i 1,9 posto u eurozoni. Proizvodnja intermedijarnih roba pala je 1,2 posto u EU-u i 1,3 posto u eurozoni.
Najskromniji pad zabilježen je u proizvodnji kapitalnih dobara, i to za 0,6 posto u oba područja.
Izuzetak su netrajna potrošačka dobra čija je proizvodnja blago porasla, odnosno za 0,2 posto u EU-u i za 0,3 posto u eurozoni.
Najveći pad u Irskoj
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u listopadu na mjesečnoj razini smanjena industrijska proizvodnja u Irskoj, za 10,7 posto.
Eurostat napominje da irski statistički ured trenutno analizira metodologiju sezonske prilagodbe.
Slijedi Luksemburg s padom proizvodnje u listopadu za 4,4 posto u odnosu na mjesec ranije, a blizu je i Češka, gdje je ona smanjena za 3,7 posto, navodi se u izvješću.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1,4 posto u odnosu na rujan kada je porasla za 0,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Rast industrijske proizvodnje ostvaren je u Slovačkoj i Litvi, za 1,3 posto i 1,1 posto. Slijede Grčka i Austrija s rastom od 0,5 odnosno 0,2 posto, navodi se u izvješću statističkog ureda.
Stagnirala je samo industrijska proizvodnja u Latviji.
Eurostat ponovno nije raspolagao samo podacima za Cipar.
Rast proizvodnje netrajnih i kapitalnih roba
U odnosu na prošlogodišnji listopad industrijska proizvodnja porasla je u EU za 3,7 posto, posustavši u odnosu na revidirano 5,8-postotno povećanje u rujnu, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci statističkog ureda.
U eurozoni je porasla 3,4 posto, nakon 5,1-postotnog povećanja u rujnu, prema revidiranom podatku.
Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini ostvaren je u proizvodnji netrajnih potrošačkih roba, od 11,4 posto na razini Unije i od 10,5 posto u eurozoni.
Blizu je i kategorija kapitalnih dobara, s rastom proizvodnje za 9,9 posto u EU-u i za 9,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
U svim ostalim promatranim kategorijama roba proizvodnja je smanjena, predvođena energentima, s padom za devet posto u Uniji i 8,7 posto u eurozoni u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Slijedi proizvodnja intermedijarnih roba, s padom od 2,5 posto u EU-u i 2,9 posto u eurozoni,
Najblaži pad zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih roba i iznosio je 0,8 posto na razini Unije i svega 0,1 posto u eurozoni.
Irska s najvećim rastom
Irska je prednjačila rastom proizvodnje na godišnjoj razini, koji je u listopadu iznosio 53,2 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Slijede Danska i Malta, s rastom proizvodnje od 10,7 posto odnosno 7,2 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu prema kalendarski prilagođenim podacima blago smanjena, za 0,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2,2-postotnog rasta u rujnu.
Najviše je u listopadu na godišnjoj razini pala proizvodnja u Estoniji, za 5,8 posto. Slijede Luksemburg i Belgija, s padom proizvodnje za 3,8 posto odnosno 2,8 posto.