Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno. Sve to pokazuje da je Fed spreman za agresivniji napad na inflaciju nego što se očekivalo.
John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao je u četvrtak da je povećanje kamata za pola postotnog boda u svibnju 'vrlo razumna opcija'. To pokazuje da čak i oprezniji čelnici Feda podržavaju brže zaoštravanje monetarne politike.
S druge strane, japanska središnja banka još će neko vrijeme voditi popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala oporavak gospodarstva, unatoč jačanju inflacijskih pritisaka.
Japanska središnja banka već neko vrijeme kupuje državne obveznice kako bi zadržala kamate na niskim razinama, a zbog toga jen slabi prema američkoj valuti.
Za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata, Europska središnja banka (ECB) je suzdržana po tom pitanju.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kazala je u četvrtak, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti tjednima, pa i mjesecima nakon što središnja banka ukine programe poticaja u trećem tromjesečju.
Na sjednici su čelnici ECB-a potvrdili da će do jeseni ugasiti redovni program poticaja gospodarstvu eurozone, upozorivši da rat u Ukrajini stvara neizvjesnost koja zahtijeva fleksibilnost monetarne politike.
Inflacija je, poručila je ECB, značajno ojačala i ostat će visoka u idućim mjesecima, u prvom redu zbog naglog rasta cijena energije, a potom bi trebala blago oslabiti.
Monetarna politika ovisit će o gospodarskim pokazateljima, a banka će se u kreiranju monetarne politike i dalje voditi načelima fleksibilnosti, postupnosti i široke lepeze opcija, poručili su iz ECB-a.