Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u svibnju, dosegnuvši 8,1 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured prije više od četvrt stoljeća počeo objavljivati izvješća, potaknuta ubrzanim rastom cijena energije.
U travnju inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkim cijenama (HICP) iznosila je 7,4 posto.
Najsnažnije su u svibnju u eurozoni porasle cijene energije, za 39,2 u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U travnju su uvećane za 37,5 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, objavljeno je u utorak.
Cijene energije počele su snažno rasti još u drugoj polovini prošle godine, potaknute valom potražnje koji je pokrenuo oporavak gospodarstva od pandemijske krize.
U ovoj godini njihov je rast ubrzao budući da je Europska unija vodećem dobavljaču Rusiji uvela niz sankcija zbog njezine invazije na Ukrajinu. EU je tako jutros postigao dogovor o zabrani uvoza ruske nafte brodovima, a planira smanjiti i uvoz ruskog plina.
Ruski plinski div Gazprom obustavio je u svibnju isporuku plina Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, koje su odbile ponuđeni mehanizam plaćanja ruskog plina u rubljama. Od danas ruski plin neće više stizati ni nizozemskoj GasTerri.
Dodatni problem izazvala je u svibnju i Ukrajina blokadom ključne tranzitne točke na plinovodu kojim ruski plin stiže u Europu.
Najsnažnije su u prošlom mjesecu porasle cijene u baltičkim zemljama, pokazuje izvješće europskog statitičkog ureda. Estonija je u svibnju bilježila stopu inflacije od 20,1 posto, Litva od 18,5 posto, a Latvija od 16,4 posto. Dvoznamenkaste stope inflacije bilježile su i Slovačka i Nizozemska, od 11,8 odnosno 10,2 posto.
Najblaže su u svibnju porasle potrošačke cijene na Malti, za 5,6 posto. Blizu je i Francuska sa stopom rasta cijena od 5,8 posto.