Povodom nedavnog otvorenja Pelješkog mosta razgovarali smo s Anđelkom Jagečićem, osnivačem varaždinske tvrtke Kotonteks angažirane za primjenu moderne tehnologije zbog koje su pristupne ceste Pelješkom mostu završene na vrijeme.
Naime, Kotonteks u Hrvatskoj promiče tzv. Tenax Rivel tehnologiju mehanički stabiliziranog tla. „Ta tehnologija jeftinija je za 20 do 30 posto od bilo kojeg drugog građevinskog rješenja, a gradnja je brža od vijadukata koje sustav zidova od armiranog tla zamjenjuje”, objašnjava nam Jagečić.
Zidovi se grade slaganjem slojeva tla ojačanog u tzv. geosintetskim mrežama koje jamče dugovječnost te se u slučaju Pelješca koristi kao potporna konstrukcija. Prosječna visina novoizgrađenih zidova na Pelješcu je 17 metara, a najviša 25. Primitivni počeci ove metode gradnje sežu do vremena gradnje Kineskog zida, te se suvremeni most kojeg su gradili kinezi oslanja na svoju povijesnu tehnologiju, prvu te vrste u svijetu.
„Na Pelješcu je korišten materijal koji se na istom mjestu odvajao od dijela brda. Kamen je usitnjen specijalnim drobilicama na profile koje su propisali projektanti temeljem izračuna unutarnje i vanjske stabilnosti zidova”, kaže Jagečić te dodaje da je „u slučaju Pelješca koji je na potresnom području, ugradnja takvih mreža uz ponovno sljubljivanje terena i povećane faktore sigurnosti, garancija da u slučaju i najtežih potresa zidovi od armiranog tla ostaju netaknuti.“
Ideja
Ideja o primjeni armiranog tla u izgradnji pristupnih cesta Pelješkom mostu nastala je u suradnji Kotonteksa, talijanskog Tenaxa, riječkog Geotecha , IGH instituta i Strabaga. IGH je dozvolio izmjene izvornog projekta, a investitor Hrvatske ceste i financijer Europska komisija prihvatile su izmjene. Prvi zid Strabag je napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera. Tenax u u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara, te je tom metodom gradio i dio Sueskog kanala, pa su pokazali sistem gradnje.
„Uvidjevši sve benefite prva dva objekta, dali su nalog za preprojektiranje preostalih, posebno krila čvorištu Brijesta koje se oslanja na Pelješki most. Kotonteks je također prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli Brijeg i Kamenice“, navodi Jagečić, dodajići da je sve napravljeno u roku.
Širka primjena na obzoru
Uz cestogradnju sustav armiranog tla korišten je za izgradnju nasipa i željezničkih pruga, ali ne u dovoljnoj mjeri, kaže Jagečić te smatra da će sustav svoju široku mogućnost uporabe tek pokazati. Istaknuo je također da su kod primjene ove metode zaštita okoliša i doprinos ekologiji nemjerljivi u odnosu na druge vrste građevina.
Inače, sličnom tehnologijom Tenexa i Kotonteksa izgrađeni su i nasipi sjevera Hrvatske, Virje Otok, Murski nasip i nasip Trnava, otkrio nam je Jagečić. Dodao je da primjenom novih tehnologija projektanti moraju prihvatiti novi, složeniji način projektiranja koja garantira da se neće dogoditi pucanje nasipa kao što je bilo kod Gunje i Virje Otoka
Sjever najzaštićeniji
Jagečić je istaknuo da je sjever RH daleko najzaštićenije područje od velikih poplava zahvaljujući Hrvatskim vodama Varaždin koje su među prvima u Hrvatskoj prepoznale važnost gradnje takvih nasipa.
Istaknuti u djelatnosti
Kotonteks d.o.o., tvrtku sa sjedištem u Varaždinu, osnovao je Anđelko Jagečić 2007. godine. Kotonteks i sestrinska tvrtka Kotonteks geo d.o.o. zajedničkim prihodima zauzimaju četvrto mjesto na listi najprihodovnijih tvrtki u cijeloj Varaždinskoj županiji u svojoj branši unutar građevinskog sektora.