Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a zbog toga rastu rizici od recesije.
U srijedu je Fed povećao ključne kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine. Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.
A slijedit će i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.
Čelnici Feda smatraju da će gospodarstvo, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto. Ipak, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti 'mekano prizemljiti' gospodarstvo.
Analitičari Wells Fargo banke, o čemu se mnogo govorilo ovaj tjedan, smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.
„O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procjenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hainlin, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management's Ascent Private Wealth Group.