Slijede i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.
„Naš je cilj spustiti inflaciju na 2 posto, a da tržište rada ostane snažno... Jasno je da će mnogi čimbenici koje mi ne kontroliramo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne”, kazao je predsjednik središnje banke Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.
U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švicarska središnja banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 posto, poručivši time kako je manje brine jačanje švicarske valute, a više visoka inflacija.
Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska središnja banka, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto.
Problemi ECB-a s prinosima
Kamate će uskoro povećati i Europska središnja banka (ECB), s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine.
No, ta je najava izazvala snažan rast prinosa na obveznice članica eurozone, a razlika između prinosa na referentne njemačke državne obveznice i na one visoko zaduženih članica eurozone na jugu Europe, poput Italije, dosegnula je najvišu razinu u više od dvije godine.
Stoga je ECB u srijedu poručila da bi mogla pomoći zaduženim članicama eurozone "fleksibilnom" kupnjom dužničkih papira, a najavila je novi instrument koji bi trebao ublažiti razlike u troškovima zaduživanja.
Tijela ECB-a "ubrzat će dovršetak nacrta novog instrumenta za suzbijanje fragmentacije", poručili su iz banke, ne navodeći detalje.