Zakon o središnjem registru, koji će sutra biti upućen u javno savjetovanje a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, omogućit će da od lipnja 2026. građani, državne institucije i jedinice lokalne samouprave imaju pristup u realnom vremenu podacima o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
Registar će obuhvaćati hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, izvan Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podatke.
Osim ukidanja potrebe za popisom stanovništva, registar će omogućiti realni izračun dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, poput primjerice aktualnih paketa pomoći zbog inflacije i rasta cijena energenata, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.
- Uspostava registra onemogućit će zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama. Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih - izjavio je ministar financija Marko Primorac, predstavljaujći taj registar.