Trenutnu ekonomsku i gospodarsku situaciju te predviđanja za hrvatsko gospodarstvo, za KentBank komentirao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike d.o.o.
Potkraj prošle godine očekivanja gospodarskog rasta za RH bila su između 4 i 5 posto. MMF je prognozu ove godine smanjio na 2,7 posto, a Europska komisija na 3,4 posto.
Ipak, prognoze su nastale prije podatka da je BDP u prvom tromjesečju premašio očekivanja te bio za 7 posto veći nego prošle godine u prvom tromjesečju. Tom visokom stopom rasta Hrvatska se smjestila na osmo mjesto u EU.
Najave turističke sezone su vrlo dobre i cijeli uslužni sektor raste. Područje koje baca sjenu sumnje, kako piše Šonje, je prerađivačka industrija. S obzirom na globalne probleme poput troškova energenata i pucanja nabavnih lanaca, fizički obujam prerađivačke industrije u travnju je bio 1,3 posto niži nego prošle godine u isto vrijeme.
Za rast u Hrvatskoj Šonje nema previše zabrinutosti u drugom i trećem tromjesečju 2022., ali smatra da igra istine počinje tek najesen s obzirom da, kako piše, nitko ne može predvidjeti kako će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji utjecati na cijene energenata kad u Europi počne sezona grijanja.
Možemo li prebroditi krizu?
Hrvatsko gospodarstvo nekada je bilo izloženo sporijem izlasku iz kriza, posebice 2009. godine. Međutim, s obzirom na značajna europska sredstva, pristupanje europodručju i uvođenje eura od 1. siječnja 2023., Hrvatska sada ima nove amortizere za brži i lakši prolazak kroz krize.
Financiranje državnog proračuna bit će također olakšano nakon ulaska u europodručje jer će se proširiti broj potencijalnih kupaca hrvatskih državnih obveznica.
U takvim uvjetima, naglašava Šonje, Hrvatska ima kapacitet za uspješan prolazak kroz sljedeću gospodarsku krizu, bez obzira na to hoće li ona nastupiti 2023. ili poslije.