U jeku trenda prelaska s nuklearnih elektrana na održivu energiju dolazi do sve veće potrebe za razgradnjom i uklanjanjem nuklearnih pogona diljem Europe, a upravo u tom području ističe se tvrtka Fripol iz Općine Ljubešćica u Varaždinskoj županiji koja je proizvođač prvog seta alata za rezanje nuklernih reaktora.
Fripol se, kako nam objašnjava vlasnik i direktor Tomislav Gotić, razvio iz vizije njegovog oca Vlade 1993. godine kada je on odlučio osnovati firmu uslijed nedostatka slobodnih radnih mjesta. Gotovo 30 godina kasnije, Fripol koji se, uz dekomisiju nuklearnih elektrana, bavi proizvodnjom komponenti za razne grane industrije, danas zapošljava visoko educirane inženjere, tehničare i majstore koji imaju mogućnost dodatne edukacije i pohađanja tečajeva. U svojim počecima upoznali su klijente s kojima i danas surađuju, i razvijaju proizvode i tehnoologije.
Rat kao prvi izazov
Zadnjih deset godina Fripol se bavi razgradnjom nuklearnih pogona najviše u Njemačkoj, a nit vodilja, kaže Gotić, oduvijek je bila "biti dijelom strojarstva".
- U našim počecima rat je još bio u tijeku, radnih mjesta nije bilo, a otac je imao viziju da stvori radna mjesta za svoju djecu. Okupio nas je oko stola i rekao "dečki, osnovat ćemo firmu". Ja sam bio maloljetan, imao sam 14 godina, a brat je imao 19 godina i složili smo se s ocem. Nitko od nas nije znao što je poduzetništvo, kakve obaveze firma nosi i kako doći do tržišta jer je prije toga bilo zabranjeno tako poslovati. Strojarstvo je uvijek bila nit vodilja kroz našu firmu i od toga se nikad nismo odmaknuli.
'Bili smo pioniri CNC-a'
Najteže razdoblje za tvrtku bilo je do 2000-te godine uslijed problema s naplatom. Sâm Tomislav je studirao, njegov brat je otišao u Njemačku, a tvrtka kod kuće je stagnirala budući da je otac radio sam koliko je mogao. Nakon toga, 2008. godine dižu tehnološki nivo i tvrtka bilježi rast, a najvažniji iskorak u razvoju Fripola bila je izgradnja moderno opremljenih prostora koji doprinose proizvodnji 2010. godine.
- Europski su fondovi, nakon krize, bili jako bitni budući da smo uveli nove i modernije strojeve, počeli smo koristiti CNC tehnologiju, fokusirali smo se na strojnu obradu, a manje na bravariju, čime smo došli do produkata povećane vrijednosti. Danas postoje CNC operateri kao standardno zanimanje, a u ono doba, oko 2003. godine, bili smo pioniri toga.
Odgovor odljevu kadrova
Počeci pandemije koronavirusa, kaže Gotić, tvrtki su uzrokovali gubitke jer su kupci u Njemačkoj počeli reducirati projekte, no vjeruje kako će rezultati ove godine biti na pretpandemijskoj razini. Ipak, dodaje kako trenutno na poslovanje utječe manjak kadrova.
- Kako bismo spriječili odljev kadrova, morali smo podići satnice, poboljšati uvjete, uvesti stimulacije, ali je pitanje može li to tehnološki nivo naših produkata uistinu podnijeti. Za sad, kroz dogovore s našim djelatnicima smo uvijek našli način da popratimo trend rasta plaće i da opravdamo to povećanje kako bismo mogli komercijalno dalje funkcionirati. Svi mi lako dignemo plaće, ali pitanje je roka na koji to možemo izdržati.
Zelena perspektiva
Okosnicu budućnosti Fripola čine razvojni projekti. Između ostalih se ističe projekt razvoja nove tehnologije bimetalnog centrifugalnog lijevanja u vakuumu. Taj specifičan postupak jedinstven je u svijetu. Cilj tih projekata je postati liderom u usko specijaliziranom području putem inovativnih kompleksnih produkata i tehnologija.
- Mislim da će nuklearna industrija, čak i ova "staromodna" fisijska, ostati u opticaju još 40-ak godina. Nadam se da ćemo si i mi u u toj epohi naći prostora za funkcioniranje, a da će do toga krenuti proizvodnja električne energije nuklearnom fuzijom koja je puno sigurniji proces od fisije. Mi u biti, u ovom trenutku režemo granu na kojoj sjedimo (nuklearne reaktore) ali pokušavamo se uz pomoć Instituta Ruđer Bošković i HGK priključiti na projekte za razvoj fuzijskih nuklearnih elektrana. Fuzija daje manje nuklearnog otpada i mislim da će to biti jedna od grana naše zelene perspektive.
