Slabljenje dolara posljedica je niza podataka koji pokazuju da se rast američkog gospodarstva počinje usporavati, nakon što je Fed od ožujka oštro povećao kamatne stope kako bi spustio inflaciju s najviših razina u 40 godina.
Nakon naznaka usporavanja gospodarstva, ulagači procjenjuju da bi Fed mogao biti manje agresivan u povećanju kamata, s obzirom da se njegov cilj o 'hlađenju' gospodarstva, a time i suzbijanju inflacije počinje nazirati.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi Fed do ožujka iduće godine mogao povećati ključnu kamatu sa sadašnjih 1,75 na 3,5 posto, dok su još prošloga tjedna procjenjivali da bi kamata tada mogla iznositi 4 posto.
Fed bi mogao usporiti tempo povećanja kamata i zbog toga što su posljednjih dana pale cijene sirovina, što znači da bi inflacijski pritisci uskoro mogli popustiti.
Doduše, gotovo je sigurno da će Fed u srpnju povećati ključne kamate ponovno za 0,75 postotnih bodova, kao i u lipnju, a slijedi i povećanje kamata u rujnu, no vjerojatno za 'samo' 0,50 postotnih bodova.
Ipak, to će ovisiti o daljnjem kretanju inflacije i tempu gospodarskog rasta, te ostaje pitanje hoće li Fed uspjeti 'mekano' prizemljiti gospodarstvo ili slijedi recesija.
'Mekano' prizemljenje ili recesija?
Prošloga je tjedna u izvješću Kongresu predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada. Poručio je da vjeruje da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata, ali je priznao i da postoji mogućnost recesije.
„Fed je poručio da će učiniti sve kako bi suzbio inflaciju bez značajnijeg udara na gospodarstvo. No, ako se pokaže da je 'mekano' prizemljenje nedostižno, Fed će vjerojatno morati promijeniti smjer i početi smanjivati kamate. Rasprava o kamatama se nastavlja, a trenutno su strahovanja od inflacije zasjenjena nadom u popustljiviju monetarnu politiku, ako se gospodarska situacija pogorša”, kaže Joe Manimbo, analitičar u u tvrtki Western Union Business Solutions.
Slabljenje dolara prošloga tjedna posljedica je također povećane sklonosti ulagača prema rizičnijim investicijama zbog čega su cijene dionica na svjetskim burzama porasle, dok su valute, koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena, izgubile na privlačnosti.
Unatoč prošlotjednom padu, od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku oko 9 posto.