Sudjelujući u Koprivnici na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", tema koje je ove godine "Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", premijer je istaknuo kako su okolnosti u kojima gospodarstvenici rade sve samo ne uobičajene.
"Izuzetno su zahtjevne, nalazimo se u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor države i gospodarskih subjekata", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako su politika Vlade i njegov osobni cilj držati tri temeljne točke u fokusu - zadržati političku stabilnost, zadržati socijalnu koheziju u društvu unatoč ovakvih krizama te izbjeći socijalnu frakturu - kada se dio građana osjeća bespomoćnim, kada su im primanja niska, kada ne vidi perspektivu i kada svoju lošu poziciju nastoji realizirati na način koji nije u skladu s demokratskim metodama.
Osvrćući se na politiku Vlade u proteklih šest godina, premijer je naglasio kako se u dobrim godinama vodila odgovorna politika upravljanja javnim financijama, a ova je kriza pokazala da postoji samo jedan akter da pomogne svima - država.
"Naša zadaća je da budemo dovoljno snažni suočiti se s novim izazovima. Nije nebitno da u ovim okolnostima Hrvatska uspijeva imati rast, po našoj projekciji 5,7 posto u 2022. To je signal da osiguravamo rezervu za eventualne nove krize pred nama", rekao je. U svom je govoru premijer podsjetio i kako se očekuje da će iduće godine rast biti manji, a Vladina je procjena rast za 0,7 posto.
Poručio je da će se u ekonomskoj politici voditi računa da paketi mjera budu adekvatni ugrozi, uz podsjećanje kako su Vladini paketi mjera pomoći iz travnja i rujna ukupno vrijedni 26 milijardi eura. Uz mjere vezane za energente, istaknuo je kako treba voditi brigu i o sigurnosti opskrbe hranom.
Podsjetio je i da bi, da nije bilo pandemije covida-19 i ruske agresije na Ukrajinu, u fokusu svih bile teme kao što su digitalizacija i zelena transformacija.
"Bez obzira na trenutnu krizu, moramo gledati kako dalje", rekao je premijer, napominjući kako je strategija digitalnog razvoja Hrvatske u javnoj raspravi, a kontinuirani dio djelovanja usmjeren je i na obnovljive izvore energije.
Plenković očekuje i kako će inflacija iduće godine pasti na oko šest posto, što je važno i za psihološki osjećaj.
Najavio je kako će Vlada napraviti nekoliko iskoraka sljedećih tjedana. "Regulirat ćemo rad nedjeljom, izašli smo s racionalnim, dobro izbalansiranim prijedlogom", kazao je Plenković. Dodao je da se minimalna plaća diže od iduće godine na 4220 kuna neto, a priprema se i prijedlog dodatnog poreza na ekstra profite, kako bi se pravednije podijelio teret krize. Najavio je i nastavak socijalnog dijaloga sa sindikatima.
Podsjetio je da će Hrvatska za dva mjeseca biti među 15 država u svijetu koje su u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju, te koja je započela i pregovore s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Predsjednica Uprave Podravke, koja ove godine obilježava 75 godina postojanja, kazala je kako unatoč tom jubileju neće biti svečanosti niti domjenaka, nego će biti povećane radničke plaće.
"Na plaći je radnicima isplaćen dodatak od 750 kuna kao podrška u ovim izazovnim vremenima. Općenito, poboljšavamo materijalna prava zaposlenika, pa su u posljednjih godinu i pol dana plaće, ovisno o stručnoj spremi radnika, rasle između 850 i 1450 kuna. Što se energetskih izazova tiče, jedan od načina na koji Podravka reagira je balansiranje između korištenja plina, lož ulja i obnovljivih izvora, jer srećom na dijelu naših tvornica imamo infrastrukturu za korištenje lož ulja, za razliku od većine drugih tvrtki", istaknula je.
Na konferenciji je bilo riječi i o Ini nakon korupcijske afere vezane uz prodaju domaćeg plina po cijenama ispod tržišnih, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je kako će se ta naftna i plinska kompanija uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi Uprava vodila njezino poslovanje, a Nadzorni odbor nadzirao, što sada nije slučaj.
"I zato se u toj tvrtki dogodio taj neviđeni korporativni skandal, koji će, kazao sam već više puta, kad otvorite bilo koji udžbenik iz koorporativnog upravljanja, biti nažalost među najvećim svjetskim takvim skandalima, kao primjer nečega što se nije smjelo dogoditi. Znači, ići ćemo na promjenu modela koorporativnog upravljanja kako bi interes građana Hrvatske bio zaštićen i da se takve stvari više nikada ne dogode", izjavio je.