Uskoro bi u Hrvatskoj trebao stupiti na snagu Zakon o lobiranju, kojim će se po prvi put regulirati aktivnost lobiranja, a među ostalim predviđa uspostavu javnog registra lobista te novčane kazne za povrede zakonskih odredbi.
Prezentirajući u Saboru vladin prijedlog tog zakona, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da on predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnog djelovanja. Njime je predviđeno uvođenje registra lobista pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. U registar će se morati upisati konzultanti koji se bave lobiranjem, lobisti koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni ili lobisti koji predstavljaju profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva i to neovisno o tome primaju li za to naknadu ili ne.
Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će svom lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.
Propisane i kazne...
Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista. Primjerice, kako je navedeno u prijedlogu zakona, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5.000 eura, a za pravne osobe od 2.000 do 20.000 eura.
- Lobist ne smije dati pogrešne ili obmanjujuće informacije niti pribjegavati nedopuštenom pritisku. On ne smije poticati na kršenje propisa, pravila i standarda ponašanje te mu je zabranjeno nuđenje određenih darova ili bilo kakve materijalne koristi - pojasnio je Malenica. Prema procjenama ministarstva, zasad u Hrvatskoj ima oko 100 lobista.