Osim što prijeti SAD-u, recesija prijeti i Europi zbog energetske krize i rata u Ukrajini, iako su te bojazni ponešto ublažene nakon što je u četvrtak ruski plin počeo opet teći Sjevernim tokom 1, najvećim plinovodom između Rusije i Njemačke nakon desetodnevnog prekida zbog remonta.
Kao što je poznato, danima se strahovalo da bi Rusija mogla smanjiti ili čak obustaviti isporuku plina, što bi zasigurno dodatno potaknulo rast cijena plina i gurnulo Europu u recesiju. Kako su te bojazni ublažene, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle.
No, na tržištima ne vlada euforija jer je Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2011. godine, i to za 0,50 postotnih bodova, više nego što se očekivalo. Tako su kamate za refinanciranje banaka podignute na 0,5 posto, kamate na prekonoćne pozajmice bankama na 0,75 posto, a kamate na depozite na nula posto.
Time je ECB završila politiku negativnih kamatnih stopa, koju je vodila od 2014. godine.
„Povećanje kamata ECB-a za 0,50 postotnih bodova mnoge je iznenadilo. No, oštro povećanje kamata sada je u svijetu postala norma”, kaže Susan Kilsby, ekonomistica u ANZ-u. Agresivniji nego što se očekivalo potez ECB-a pokazuje da čelnike središnje banke zabrinjava kretanje inflacije u eurozoni na rekordnim razinama, iznad 8,5 posto.
Japan ne dijeli naše probleme
U Japanu, s druge strane, inflacija nije takav problem. U lipnju je inflacija u toj zemlji iznosila 2,2 posto, što znači da središnja banka i dalje može voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku. Zahvaljujući tome, na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao sedam dana zaredom, pri čemu je u prošlom tjednu skočio 4,2 posto, na 27.914 bodova.