Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na 15. sjednici održanoj 24. listopada pod predsjedanjem Sandre Krtalić usvojilo stajalište o prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu te stajalište o nacrtu proračunskog plana za 2023. godinu.
Naime, Vlada je prošli tjedan Hrvatskom saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna, a sukladno tome očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.
Vlada je na toj sjednici donijela i nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje po prvi put budući da od iduće godine ulazi u europodručje, a taj dokument sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocijeniti Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna.
Potreba reformskih zahvata koji bi smanjili generiranje gubitaka
Kada je riječ o prijedlogu rebalansu proračuna, Povjerenstvo za fiskalnu politiku smatra ga "primjerenima sadašnjem gospodarskom stanju, posebice imajući u vidu postojeće negativne makroekonomske šokove koji zahtijevaju kontinuirano praćenje ekonomske pozicije hrvatskog gospodarstva i pravodobno te fleksibilno djelovanje fiskalne politike".
Povjerenstvo je istaknulo da je fiskalnu politiku u ovoj godini u velikoj mjeri obilježio neočekivano velik porast poreznih prihoda uslijed snažnog realnog i nominalnog rasta BDP-a te djelovanja inflacije, ali i mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica rastućih cijena energenata.
Izrazilo je suglasnost s prijedlogom izmjena, istaknuvši nužnost kontinuiranog praćenja fiskalne pozicije RH kako bi se u neizvjesnim i promijenjivim okolnostima fiskalnoj politici omogućila prilagodba te osigurao kontinuitet i odgovornost u cilju dugoročne održivosti hrvatskih javnih financija.
"Potrebno je konstantno voditi računa o konsolidaciji javnih financija, pri čemu je većinu raspoloživih sredstava, posebice onih iz europskih izvora, nužno realnije planirati te efikasnije koristiti i u što većoj mjeri usmjeravati u aktivnosti koje će očuvati i podržati gospodarski rast", rekli su iz Povjerenstva.
Uz bolje planiranje i kontrolu rashoda, tu je i potreba provođenja strukturnih reformi, pri čemu iz Povjerenstva napominju da je zbog mogućnosti ostvarenja niza (globalnih) negativnih rizika u nadolazećem razdoblju od iznimnog značaja mudro upravljati hrvatskim javnim financijama.
"Iako je RH u 2022. godini zadržala poticajni smjer fiskalne politike i zadržala rast tekućih rashoda koje financira država pod kontrolom, ističemo i nanovo ukazujemo na potrebu reformskih zahvata, primjerice u javnoj upravi, zdravstvenom, mirovinskom, obrazovnom te sustavu socijalne skrbi, koji bi bitno smanjili generiranje dodatnih gubitaka određenih sektora zbog kojih se rade rebalansi državnog proračuna. Osim toga, kontinuirano ističemo potrebu boljeg predviđanja pojedinih stavki proračuna kao što su rashodi za zaposlene, mirovine i zdravstvo, koji se često inicijalno planiraju na nerealistično niskim razinama, da bi se naknadnim izmjenama povećavali", poručili su.
Napomenuli su da su se rebalansom prvenstveno osigurala sredstva potrebna za provedbu Vladinog jesenskog paketa mjera za borbu protiv inflacije te sredstva potrebna za usklađivanje mirovina, pri čemu je osigurano 2,4 milijarde kuna.
Iako Povjerenstvo mjere ocjenjuje primjerenima trenutnim okolnostima, smatra kako nisu dovoljno jasni i konkretizirani fiskalni učinci definiranih paketa mjera na državni proračun u kratkom i srednjem roku. "To bi moglo uzrokovati određene izazove na prihodnoj strani proračuna i/ili bi se njihov učinak mogao prebaciti na buduće generacije", ocijenili su.
Potreba pripreme što većeg broja kvalitetnih i održivih investicijskih projekata
Kada je u pitanju nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, iz Povjerenstva su istaknuli da, s obzirom na trenutne globalne okolnosti, iduću godinu karakteriziraju izrazita ekonomska neizvjesnost i veliki geopolitički rizici te je nastavak dosadašnje prakse konzervativnog planiranja proračuna primjeren situaciji.
Hrvatske se, kao i druge zemlje, dodali su iz Povjerenstva, suočava s brojnim izazovima i ograničenjima izazvanih ratom u Ukrajini, rastom cijena energenata, posljedicama proizašlima iz krize izazvane pandemijom covid-19 te pretjerano visokom stopom inflacije.
Izgledi za gospodarski rast u 2023. godini su tako pogoršani te ukazuju na stagniranje, što stvara vrlo nesiguran i promjenjiv okvir za provođenje ekonomske te fiskalne politike.
"Sve to zahtijeva fleksibilnost i brzu prilagodljivost fiskalne politike kako bi brzo mogla djelovati i osigurati učinkovite mjere za ograničavanje posljedica inflacije i sprječavanje dodatnih inflatornih pritisaka, sve kako se ne bi ugrozila srednjoročna održivost javnog duga. Mjere fiskalne politike u narednom razdoblju i nadalje će morati biti učinkovite i ne smiju trajno pogoršati stanje javnih financija. Ujedno, one moraju biti privremene, selektivne i ciljane kako bi u najvećoj mogućoj mjeri bile usmjerene pomoći isključivo najugroženijim skupinama stanovništva i najugroženijim dijelovima gospodarstva"; istaknuli su iz Povjerenstva.
Apostrofirali su i da će zbog usporavanja gospodarstva rast cikličkih prihoda općeg proračuna biti usporen, dok će rast rashoda općeg proračuna ovisiti o većoj investicijskoj potrošnji povezanoj uz EU-ove fondove, koji predstavljaju glavnu polugu protucikličkog djelovanja.
Stoga ističu potrebu što realnije pripreme što većeg broja kvalitetnih i održivih investicijskih projekata. Iznova su upozorili da određeni izazovi leže u postojećim kapacitetima te spremnosti ključnih dionika za provođenjem potrebnih i nužnih strukturnih reformi u okviru cjelokupnog javnog sektora.
Povjerenstvo potvrdilo makroekonomske projekcije
Kako bi se osiguralo realistično planiranje, Povjerenstvo za fiskalnu politiku, kao neovisno fiskalno tijelo, mora potvrditi makroekonomske projekcije na kojima se temelji nacrt proračunskog plana, a ono je to i učinilo.
Naime, Vlada u 2022. projicira realni gospodarski rast od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova više u odnosu na projekciju iz travnja, dok u 2023. očekuje realni rast od 0,7 posto.
"Unatoč tome što postoje čimbenici rizika koji predstavljaju negativnu prijetnju gospodarskom rastu, Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na svojoj 14. sjednici održanoj 11. listopada potvrdilo makroekonomske projekcije koje je Ministarstvo financija izradilo za 2023. godinu te ističe da su projekcije unutar prihvatljivog raspona, na temelju trenutno dostupnih informacija", napisali su iz Povjerenstva, dodajući da projekcije sadrže unutarnju konzistentnost i u skladu su s projekcijama drugih institucija, premda s nešto opreznijim očekivanjima.
Napomenuli su i da za razliku od 2022. godine, kada je glavni doprinos rastu dolazio od osobne potrošnje i izvoza koji je rastao po dvoznamenkastim stopama, u 2023. bi glavni doprinos trebao doći od državne potrošnje i investicija financiranim sredstvima EU-a, dok će osobna potrošnja, privatne investicije i izvoz davati slab ili negativan doprinos rastu.