Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj će, kako se čini pričekati, jer uz njihovu skupoću kasnimo s infrastrukturnom za punjenje, pa će građani barem kako sada stoje stvari i dalje kupovati polovne benzince, a pogotovo dizelaše kojih je lani uvezeno više od 53 tisuće, 40 tisuća više nego benzinaca.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će tranzicija prema potpuno električnim vozilima u Hrvatskoj biti "mnogo sporija nego što je to bilo planirano". Predviđa da do 2030. godine udio električnih vozila u Hrvatskoj neće prijeći 20 posto. Podsjeća, također, da je ove godine Europski parlament nakon zahtjevnih pregovora, rekao ne motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.
"Zapadne zemlje se pripremaju za tu transformaciju, mi debelo kasnimo. Ne ulazeći u autonomiju električnih automobila, kod nas je još uvijek slaba infrastruktura za ta vozila. Intencija je da se ona pune noću, kada struje ima više, no gdje sada, recimo u Novom Zagrebu, imate infrastrukturu koja bi zadovoljila veće potrebe?", pita Marušić.
Po njemu, Hrvatska nema strategiju u tom području.
"Sada je udio električnih vozila u ukupnom broju vozila relativno malen, a kada dođe do četiri-pet posto, raspast ćemo se jer nemamo infrastrukturu", smatra Marušić.
'Nema dokaza da su električna vozila čišća'
Marušić ističe kako su dizelski motori postigli optimum, no i kako država na sve moguće načine radi na tome da se uspori prodaja dizelaša. Tvrdi da nema egzaktnog dokaza da su električna vozila čišća od dizelaša ili benzinaca. Spominje njemački autoklub ADAC, koji je, kaže, dokazao da su ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje automobila, plus proizvodnja dizelskog goriva, plus potrošnja u vožnji) 20 posto manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta plus realna proizvodnja i distribucija struje).