Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer središnje banke u svijetu povećavaju kamatne stope kako bi suzbile visoku inflaciju, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava.
Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.
U utorak je je objavljeno da su u ožujku potrošačke cijene u SAD-u porasle 8,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.
Kako bi suzbio inflaciju, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Početak ne obećava
Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.
I mnoge druge središnje banke u svijetu povećavaju kamate, pa je potpuno jasno da je razdoblje jeftinog novca završeno.
Idućih tjedana u fokusu ulagača bit će i poslovni rezultati američkih kompanija jer je počela sezona objave izvješća za prvo tromjesečje.
No, početak nije baš impresivan. Većina od 34 kompanije, koje su dosad objavile izvješća, ostvarila je veću zaradu nego što se očekivalo, no taj je rast skroman.