Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer inflacijski pritisci ne popuštaju, a središnje banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,6 posto, na 31.392 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,1 posto, na 3.900 bodova, a Nasdaq indeks 5,6 posto, na 11.340 bodova.
Najveći tjedni pad tih indeksa od siječnja ponajviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u.
U petak je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle 8,6 posto, dok su analitičari očekivali isti rast kao u travnju, 8,3 posto.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac te da će njezini pritisci popustiti, ali i nade da će američka središnja banka biti manje agresivna u zaoštravanju monetarne politike.
„Nakon ovog izvješća splasnula je nada da bi krajem ljeta mogla uslijediti stanka u povećanju kamata. Jasno je da Fed zaostaje u pokušajima da stavi inflaciju pod kontrolu”, kaže Jason Pride, direktor u tvrtki Glenmede.
Rast kamata sve do rujna?
Kako se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.
Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a možda i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.
Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.
Zbog toga je od početka godine S&P 500 indeks u minusu više od 18 posto, pa je na rubu tržišta 'medvjeda', odnosno pada za više od 20 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu.