Reforme poduprte ulaganjima u zelenu i digitalnu infrastrukturu te ljudski kapital mogu uvelike podići, čak i udvostručiti, potencijal za rast gospodarstva u nekim državama članicama EU-a do 2030. godine, tvrdi se u izvješću Svjetske banke.
U izvješću se navodi da bi, dugoročno gledano, veća ulaganja zajedno s reformama, kao što su porast stope sudjelovanja na tržištu rada, integracija radnika migranata, jačanje institucija i bolji obrazovni ishodi, mogla dovesti do povećanja potencijalnog outputa.
Ako ove reforme budu provedene, potencijal rasta gospodarstva do kraja desetljeća mogao bi u Poljskoj i Rumunjskoj uvelike premašiti rezultate iz prethodnog desetljeća, dok bi Bugarska i Hrvatska mogle ostvariti rast po stopi dvostruko višoj od one iz trenutačnog osnovnog scenarija.
Reformama bi se prosječni potencijalni rast do 2030. godine povisio na 4,6 posto u Bugarskoj, 3,5 posto u Hrvatskoj, 4 posto u Poljskoj i 5,2 posto u Rumunjskoj.
Poduzimanjem ambicioznih reformi, te države članice EU-a krenule bi putem bržeg približavanja prosječnom dohotku po glavi stanovnika EU-a i poništile bi negativne posljedice pandemije i rata.