MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,7 posto, oslabivši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Tajvanu pale između 0,2 i 4 posto. U Šangaju su, pak, porasle oko 0,4 posto.
Azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, četvrti trgovinski dan zaredom, pri čemu je Nasdaq indeks zaronio na najnižu razinu u više od dvije godine.
Dow Jones oslabio je 0,32 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,75, a Nasdaq indeks 1,04 posto.
To je, među ostalim, posljedica pritiska na dionice proizvođača čipova, nakon što su u petak američke vlasti iz sigurnosnih razloga objavile nove propise kojima se ograničava izvoz neke američke opreme za proizvodnju čipova Kini.
Cijena dionice Nvidie pala je više od 3 posto, a znatno su pojeftinile i dionice Qualcoma, Micron Technologya i Advanced Micro Devicesa.
Zbog toga su jutros najviše pale cijene dionica azijskih proizvođača čipova. Tako je, primjerice, cijena najvećeg svjetskog proizvođača, tajvanskog TSMC-a potonula više od 7 posto.
Osim toga, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke kako bi se zauzdala inflacija gurnuti gospodarstvo u recesiju.
„Ulagači su zabrinuti za gospodarstvo, plaše se moguće recesije”, kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.
Čelnici Feda poručuju, pak, da kane nastaviti borbu protiv inflacije i da vjeruju da će se izbjeći recesija.
Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, kazao je jučer da podržava napore banke u cilju smanjenja inflacije i da je optimističan, vjeruje da se to može postići bez recesije.
„Inflacija ne popušta i Fed treba otići korak ispred, iznad onoga što su ulagači očekivali”, kaže Tai Hui, strateg za azijska tržišta u tvrtki J.P. Morgan Asset Management.
Na tržištu novca očekuje se da će Fed početkom studenoga, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, da će u veljači iduće godine kamata na Fedove fondove dosegnuti 4,5 posto i na toj razini ostati veći dio 2023. godine.
Ulagači su oprezni i zbog toga što uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća kompanija.
Zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva, očekivanja su znatno smanjena posljednjih mjeseci.
Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Početkom srpnja očekivali su, pak, rast zarada za više od 11 posto.
„Na tržištima dominira izbjegavanje rizika zbog novih ruskih napada na ukrajinske gradove i strahovanja od recesije”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom zbog rasta geopolitičkih napetosti. Američka se valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 113,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,75 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 145,50 na 145,70 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9685 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9738 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom, što je posljedica korekcije nakon što su prošloga tjedna skočile više od 10 posto, zahvaljujući odluci OPEC-a i saveznika tog kartela o smanjenju proizvodnje idućih mjeseci.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,26 posto, na 95,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,38 posto, na 90,78 dolara.