Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, drugi tjedan zaredom, jer središnje banke zapadnih zemalja i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što bi moglo izazvati recesiju.
Na posljednjoj sjednici u ovoj godini Fed je, doduše, usporio tempo povećanja kamata, no procjene čelnika središnje banke pokazuju da će kamate biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo. Čelnici središnje banke, naime, procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dosegnuti 5,1 posto, dok su u rujnu očekivali 4,6 posto. To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto. Nakon povećanja za 0,50 postotnih bodova u srijedu, ključne kamate kreću se u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina. Početkom prošloga tjedna cijene su dionica rasle jer su se ulagači nadali da će ciklus povećanja kamata završiti na nižim razinama, ispod 5 posto. Nadali su se, također, da bi već krajem iduće godine Fed mogao početi smanjivati kamate. No, čini se da od toga neće biti ništa jer su čelnici Feda poručili da smanjenje kamatnih stopa očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod.