Taj rast od 9,4 posto nešto je veći od porasta ostvarenog lani u istom razdoblju, kada je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, a zamjetno veći od rasta u ranijim godinama, navode iz Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.
Depoziti hrvatskih kućanstava u bankama predstavljaju najveću pojedinačnu komponentu njihove ukupne financijske imovine, koja je na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila 601 milijardu kuna.
Intenzitetu njihovog godišnjeg porasta podjednako pridonose depozitni novac, to jest kunska sredstva na transakcijskim računima, kao i devizni depoziti, dok se kunski štedni i oročeni depoziti smanjuju, kažu iz HNB-a.
U posljednjih godinu dana, ističu, primjetno je intenziviranje doprinosa deviznih depozita rastu ukupnih depozita, što se može povezati s oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju.
Pad gotovine u optjecaju za pet milijardi kuna
Naime, dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
Tako, prema procjeni HNB-a, krajem kolovoza ove godine gotov novac u optjecaju, koji kolokvijalno neki vole nazivati i novcem u "madracima" ili "čarapama", iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna ili 13 posto.
"Taj bi se pad mogao dodatno produbiti narednih mjeseci, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura", navode iz HNB-a.
Kada je riječ o ostalim oblicima financijske imovine stanovništva, drugi najzastupljeniji oblik odnosi se na udjele u mirovinskim fondovima, koji su sredinom ove godine iznosili oko 139 milijardi kuna ili 23 posto ukupne financijske imovine, zabilježivši ujedno i najveći apsolutni rast, za 8,3 milijarde kuna ili 6,4 posto u odnosu na polovinu prethodne godine.
No, kako napominju iz HNB-a, većina je te imovine u obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa mirovinske štednje pa se u skladu s tim uglavnom radi o prisilnoj štednji.
Nefinancijskom štednjom dominira ulaganje u nekretnine
Što se tiče nefinancijske štednje, glavninu takve imovine hrvatski građani tradicionalno drže u obliku nekretnina. Prema posljednjoj dostupnoj procjeni, u 2019. ukupna vrijednost nekretnina kućanstava iznosila je oko 457 milijardi kuna. Pritom iz HNB-a napominju da je u posljednjim godinama zabilježen snažan rast cijena nekretnina, pa su tako cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile za 26,5 posto veće u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine.
U Hrvatskoj udio nefinancijske imovine kućanstava u ukupnoj imovini dominira u odnosu na većinu ostalih članica Europske unije, pri čemu je ona, za razliku od financijske imovine, relativno široko distribuirana, odnosno udio vlasništva nad nekretninom u Hrvatskoj je među najvećima u Uniji, dodaju iz središnje banke.
HGK: Razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa promijenilo karakteristike štednje stanovništva
U analizi koju je u povodu Svjetskog dana štednje objavila Hrvatska gospodarska komora (HGK), ističe se da je razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa u Europi i Hrvatskoj, koje je trajalo cijelo proteklo desetljeće, rezultiralo promjenama karakteristika štednje stanovništva.
Klasična štednja u bankama će još ostati neatraktivna
Iz Komore podsjećaju da je u kontekstu aktualne prekomjerne razine inflacije, Europska središnja banka (ESB) započela ovoga ljeta s postupnim podizanjem ključnih kamatnih stopa, što će se reflektirati i na rast aktivnih, ali i pasivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka, kako u eurozoni tako i u Hrvatskoj, no s vremenskim pomakom i neujednačeno unutar eurozone.