Konferenciju su organizirali EY Hrvatska, Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a okupila je predstavnike regulatora, financijskog i realnog sektora na temu trendova i obveza dionika kada je riječ o ESG izvještavanju (ESG - Environmental, Social, and Governance - okolišni, društveni i upravljački kriteriji kod nefinancijskog izvješćivanja).
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber izjavila je da će financijski sektor zasigurno igrati sve veću ulogu u prilagodbi gospodarstva na održivo poslovanje, ne samo kreiranjem linija "zelenog" financiranja, već i kroz samo usvajanje koncepata održivog razvoja.
Rekla je da kompanije idu u tom smjeru i sve više ih usvaja ESG standarde. No, napominje da s obzirom na protekle dvije i pol godine, to jest pandemiju i energetsku krizu, ostaje vidjeti na koji će se način primjena i usvajanje koncepta "zelenog", socijalnog i odgovornog poslovanja razvijati.
Kako je apostrofirala Weber, "prebacivanje" na "zeleno" poslovanje trenutno pred poduzetnike stavlja iznimno velike izazove, u smislu i dodatnih troškova. "U uvjetima energetske krize jako malo prostora u računu dobiti i gubitka ostaje za investiranje, pogotovo jer je investiranje u zelenu tranziciju jako skupo", istaknula je Weber.
ESG izvještavanje na tržištu kapitala izuzetno važno
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman je istaknuo da su održivo financiranje i ESG izvještavanje na tržištu kapitala izuzetno važni.
U situaciji smo, istaknuo je Žigman, da će uskoro gotovo sve tvrtke koje se nalaze na burzi, osim financijskog izvještavanja morati izvještavati i o "zelenim", socijalnim i upravljačkim elementima.
Dakle, pojasnio je, neće biti samo važni financijski izvještaji već i oni nefinancijski, kojima će morati biti objašnjena strategija prema održivosti, a što će biti bitno i kada su u pitanju ostvarivanje financiranja, sklapanje posla ili ulazak u pojedini fond.
Banke trebaju prepoznati klijente koji su izloženi klimatskim rizicima
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek rekla je da su HNB, Europska središnja banka (ESB), kao i većina drugih središnjih banaka, u posljednje vrijeme posvećeni pitanjima klimatskih promjena i devastacije okoliša, pri čemu težište stavljaju na ispravno prepoznavanje klimatskih rizika koji utječu na bilance središnjih banaka i na bilance poslovnih banaka.
"Nastojimo podučiti banke kako da prepoznaju one klijente koji su izloženi klimatskim rizicima", izjavila je Švaljek.
Kako je pojasnila, to se odnosi i na fizičke rizike, to jest ekstremne klimatske događaje, poput suša, poplava i požara, ali i na mogućnost prepoznavanja "tranzicijskog rizika", koji se javlja uslijed aktualne klimatske tranzicije, pri čemu je već sada, uslijed i rata u Ukrajini, došlo do rasta cijena energenata, a može se očekivati i uvođenje poreza na ugljik, poskupljenje dozvola za emisije stakleničkih plinova, a u "tranzicijske rizike" se ubrajaju i promjena tehnologije, promjena ukusa potrošača itd.
To sve može utjecati na klijente banaka, apostrofirala je Švaljek. No, kako je napomenula, samim prepoznavanjem klimatskih i okolišnih rizika doći će i do toga da se financijski tokovi u sve većoj mjeri usmjeravaju prema "zelenim" projektima i "zelenom" gospodarstvu.
Za početak, središnje banke poslovnim bankama izdaju supervizorska očekivanja, u smislu identifikacije i njihovog postavljanja prema klimatskim i okolišnim rizicima. "S vremenom, naše će se ambicije povećati, što znači da ćemo jednog dana najvjerojatnije od banaka tražiti i adekvatne kapitalne zahtjeve u ovisnosti o klimatskim i okolišnim rizicima koje one preuzimaju", rekla je Švaljek.
Banke podižu kapacitete za prepoznavanje klimatskih i okolišnih rizika
HNB je u dva navrata proveo upitnik među bankama o njihovoj percepciji klimatskih i okolišnih rizika. Sasvim očekivano, prvi upitnik je pokazao da još razina svijesti kod banaka po tim pitanjima nije razvijena. Međutim, napomenula je Švaljek, već je drugi upitnik jasno pokazao da banke podižu svoje kapacitete za prepoznavanje tih rizika.
"Stoga, određeni pozitivni pomaci se vide, no još je velik prostor za unaprjeđenje", istaknula je Švaljek. No, napomenula je da hrvatske banke po tim pitanjima nisu izuzetak, s obzirom da je klimatski stres test ESB-a pokazao i da velike kreditne institucije na razini europodručja tu "još uvijek imaju jako puno posla".
Odgovarajući na pitanje novinara o inflaciji, Švaljek je rekla da HNB u 2022. očekuje njezin prosječan rast u Hrvatskoj od oko deset posto, pri čemu se u nastavku ove godine očekuje stabilizacija rasta cijena. U HNB-u očekuju da će mjere zaoštravanja monetarne politike, koje središnje banke već provode, s vremenom imati efekta, pa da će u 2023. doći do usporavanja rasta cijena i znatno niže razine inflacije no u ovoj godini.
Partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY Hrvatska Maja Šuber rekla je i da velik interes za današnju konferenciju pokazuje da se "polako ali sigurno" prilikom donošenja odluka o ulaganju razmišlja i o ESG čimbenicima.
Ideja za konferenciju je došla kao prirodan odgovor na eksponencijalni rast broja upita koji posljednjih nekoliko godina stižu po pitanju ESG-a, kazala je Šuber.