S obzirom na ubrzano pogoršanje demografskih trendova, snažan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao bi dosegnuti između 400 i 500 tisuća, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina, što znači da bi četvrtinu radne snage činili stranci, najnovija je procjena Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, Hrvatska treba ciljati na visoko-kvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije poput proizvodnje kapitalnih dobara, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u najnovijoj analizi HUP Fokus.
- U pogledu izmjena Zakona o strancima, ističemo potrebu jačanja korištenja ‘EU Plave karte’ za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja kao i jednostavniju procedure spajanja obitelji, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata sa trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti. Neizostavna je i modernizacija Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule - ističe Stojić.
HUP se zalaže i za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama (od 167 posto prosjeka naviše) na razinu TOP-5 najkonkurentnijih članica EU, što je čak 10 postotnih bodova ispod aktualnih 42,5 posto u 2022. godini, a smatra ključnim i rasteretiti plaće visoko-kvalificiranih, naročito kroz podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak.