U jesenskoj sjetvi na poljima Slavonije i Baranje, koja se privodi kraju, primjetan je porast interesa proizvođača za sjetvom pšenice i ječma, a procjenjuje se da će se nastaviti smanjivanje sjetvenih površina uljane repice.
Prema anketi koju je među poljoprivrednicima provela osječka županijska gospodarska komora, dobre cijene pšenice te prilično stabilni i visoki prinosi potaknuli su proizvođače na njezinu veću proizvodnju pa se ove jeseni očekuje da će pšenicom u Hrvatskoj biti posijano više od 170 tisuća hektara. Ovoga je ljeta pšenica u Hrvatskoj požeta sa 160 tisuća hektara i bila je to treća godina za redom kako su sjetvene površine pod pšenicom rasle, s obzirom da su 2020. godine iznosile 136, a prošle godine 145 tisuća hektara.
U osječkoj komori ističu kako je slična je situacija i s proizvodnjom ječma, kako stočnog tako i pivarskog. Ovoga ljeta ječam je u Hrvatskoj požet sa 56 tisuća hektara, a prema podatcima proizvođača procjenjuje se da ove bi ove jeseni ječam mogao biti posijan na površinama i do 70 tisuća hektara. U Odsjeku za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke komore navode kako je jesenska sjetva pšenice i ječma privodi pri kraju te da se odvijala u dobrim uvjetima, uz dovoljne količine vlage u tlu i povoljne temperature zraka.
Za razliku od pšenice i ječma ove se jeseni očekuje dodatno smanjivanje površina pod uljanom repicom. Prije dvije godine u Hrvatskoj su sjetvene površine iznosile gotovo 40 tisuća hektara, a 2021. godine 24 tisuće hektara, dok se ove jeseni procjenjuje se da će tom kulturom biti zasijano nešto više od deset tisuća hektara, kaže viši stručni suradnik toga odsjeka Igor Mikulić.