"Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država", istaknuo je Burilović povodom odluke ministara unutarnjih poslova EU članica u četvrtak na sastanku u Bruxellesu da Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora.
Za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se tako granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema EU zemljama, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Burilović je dodao da o važnosti ulaska govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne hrvatske robne razmjene.
"U taj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen", kazao je.
Nadalje, naveo je, u prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj, što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu.
"Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište", zaključio je u svom komentaru povodom ulaska u Schengen i eurozonu.