Dow Jones ojačao je 1,31 posto, na 32.827 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,96 posto, na 3.806 bodova, a Nasdaq indeks 0,85 posto, na 10.564 boda.
Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, njih osam zabilježilo je rast, a najviše komunikacijski, 1,8 posto, i energetski, 1,7 posto.
Među najvećim dobitnicama bila je dionica Meta Platformsa, sa skokom cijene za više od 6 posto, nakon što je ta krovna kompanija Facebooka najavila otpuštanja, što će joj smanjiti troškove poslovanja.
Snažno su, više od 2 posto, porasle i cijene dionica Alphabeta i Microsofta, nakon što su danima bile pod pritiskom.
U fokusu ulagača su međuizbori za Kongres, a ankete pokazuju da bi republikanci mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu, ali i u Senatu.
Kontrola nad samo jednim domom Kongresa dala bi republikancima moć da zaustave zakonodavni program predsjednika Joe Bidena, što bi u nekim segmentima odgovaralo tržištu kapitala.
„Mogućnost da republikanci preuzmu jedan od domova prilično je visoka, pa bi došlo do zastoja u Kongresu idućih godina. Zbog toga vjerojatno ne bi došlo do povećanja poreza, kao ni do povećanja državne potrošnje, koja bi podržala inflaciju”, objašnjava Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.
Rast tržišta drugi dan zaredom zahvaljuje se i nadi ulagača da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Nakon što je prošloga tjedna Fed već četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, ulagači se nadaju da će u prosincu kamate biti povećane za blažih 0,50 postotnih bodova.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate iduće godine mogle dosegnuti 5 posto, dok se dosad očekivalo da će na vrhuncu ciklusa iznositi između 4,50 i 4,75 posto.
„Bez obzira hoće li se kamate zaustaviti na 4,5 ili 5 posto, monetarna politika imat će negativni utjecaj na gospodarstvo koje ulazi u 2023. godinu”, pišu stratezi tvrtke Glenmede u osvrtu na situaciju na tržištu.
A na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,48 posto, na 7.299 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,55 posto, na 13.533 boda. Pariški CAC ostao je, pak, nepromijenjen na 6.416 bodova.