Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, nakon poruka predsjednika američke središnje banke da bi kamate mogle biti povećane više nego što se prvotno očekivalo, dok su europske burze porasle.
Čelnici Feda povećali su, već četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine. Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980.-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada.
Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti. Međutim, tržište je oštro palo nakon poruka predsjednika Feda Jeromea Powella koji je, doduše, potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, no kazao je i da je još prerano za to.
No, nakon višednevnog pada, u petak su burzovni indeksi skočili oko 2 posto, nakon izvješća s američkog tržišta rada. U listopadu je broj zaposlenih povećan za 261.000, više nego što se očekivalo, ali najmanje još od kraja 2020. godine, dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,5 na 3,7 posto. Prosječna plaća porasla je, pak, za 4,7 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 5 posto u rujnu. To je podržalo nade ulagača da se Fedovi ciljevi o usporavanju tržišta rada i slabljenju inflacijskih pritisaka ostvaruju. Podršku tržištu pružili su i solidni kvartalni poslovni rezultati kompanija.