Europska unija trebala bi postići sporazum kako bi se nosila s krizom u opskrbi plinom, ali kako bi to funkcioniralo države članice moraju se dogovoriti o dijeljenju plina, no trenutno velika većina nema takve sporazume.
Samo je šest takvih sporazuma dogovoreno, a većina od 27 zemalja EU-a je bez čvrstih uvjeta o tome kako i kada dijeliti plin u slučaju krize opskrbe ili o financijskim naknadama koje će za to dati ili dobiti. "Bilateralni sporazumi su stvarno jedini koji će se održati dođe li do stvarne krize opskrbe. Njima se u pravnom smislu utvrđuju naknade, financijska, ali i infrastrukturna ograničenja ", rekao je Christian Egenhofer iz Centra za studije europske politike.
Zbog straha da bi Rusija mogla potpuno zaustaviti dotok plina, zemlje EU-a složile su se da će ograničiti potrošnju tijekom zime za 15 posto, kako bi napunile skladišta i oslobodile gorivo za dijeljenje u slučaju krize opskrbe. No na pojedinim je državama da odluče kako će se to dijeljenje odvijati u praksi.
Neki zakoni postoje
EU-ovi zakoni obvezuju zemlje članice da šalju plin susjednoj državi čija su kućanstva ili osnovne usluge poput bolnica suočene s ozbiljnom nestašicom. Da bi se to moglo provesti, vlade bi trebale usuglasiti bilateralne sporazume. Međutim, samo je osam zemalja obuhvaćeno u dosadašnjih šest sporazuma - uključujući one između Njemačke i Austrije, Estonije i Latvije te Italije i Slovenije.
Nekoliko zemalja pregovara: njemačko-češki ugovor trebao bi biti potpisan do zime, a Njemačka radi i na sporazumima s Poljskom i Italijom. No neke zemlje u velikoj mjeri ovisne o ruskom plinu nemaju nikakav sporazum, poput Mađarske. Italija i Francuska su najveći korisnici plina u EU-u, nakon najveće europske gospodarske sile Njemačke. Italija ima tek jedan bilateralni sporazum o hitnoj podjeli plina, a Francuska nijedan.
Što se predlaže
Simone Tagliapietra iz savjetodavne kuće Bruegel, predlože da EU uvede širu kompenzacijsku shemu prema kojoj zemlje plaćaju drugim državama članicama za dijeljenje plina. "Bez takvog mehanizma kompenzacije teško će se osigurati solidarnost", rekao je, dodajući da bi najveća europska ekonomija - Njemačka, koja je uvelike ovisna o ruskom plinu, trebala prva dati svoj doprinos. Bez čvršćih uvjeta dijeljenja plina, "možda nećemo vidjeti da se solidarnost koju trenutno vidimo na papiru pretvara u molekule koje se kreću Europom", dodao je Tagliapietra.