Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota kazao je da se klimatske promjene održavaju i na voćarstvo, koje je posebno senzibilno, jer se ne može svake godine mijenjati kultura ovisno o suši, kiši, mrazu... Treba zato raditi, kako je rekao, na stvaranju okolnosti da se od voćarstva može imati pristojan dohodak, koji je poticaj voćaru da ostane na voćnjaku ili da sadi novi.
"Ne treba robovati proizvodnji tradicionalnih voćnih vrsta, nego se prilagođavati tržištu po pitanju vrsta i sortimenta, kao i ekološkoj i konvencionalnoj proizvodnji", rekao je Markota, istaknuvši da treba razmišljati i o novim vrstama voća koje traži tržište.
Problemi voćara, kako je kazao, tradicionalni su, poput zajedničkog nastupa na tržištu, udruživanja, stvaranja infrastrukture za skladištenje, kvalitetne logistike, no postupno se rješavaju.
Po njegovim riječima, odnedavno je prisutan i problem zelene proizvodnje, odnosno ukidanja puno zaštitnih tvari u proizvodnji, što dovodi u pitanje zadržavanje proizvodnje u postojećim okvirima pa samim time i njeno povećanje. Napomenuo je i da se mladi ljudi jako teško odlučuju za bavljenje voćarstvom, pa je starosna struktura voćara iznad 65 godina, a voćarstvo kao tradicionalna grana počinje stagnirati.
Markota je upozorio da je situacija u voćarstvu, posebice intenzivnom, iz godine u godinu sve lošija, dohodovnost u voćarstvu sve manja ili je uopće nema, voćnjaci na kojima je potreban intenzivan rad se sve više krče, a sade se uglavnom one voćne vrste koje ne zahtijevaju intenzivan rad ili se sade prvenstveno za ostvarivanje potpora, jer one uglavnom nisu vezane za proizvodnju.
"Ne stagniraju površine nego urod, kazao je Markota te naveo kako imamo situaciju da u površinama pod voćnjacima raste uglavnom sadnja lijeske i oraha, dok se krče uglavnom jabuke. Jabuka je, kako je naveo, s nekih 10.000 hektara u intenzivnoj proizvodnji spala na nešto više od 2.000 hektara.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir smatra neprihvatljivim da na domaće tržište stiže voće koje se u proizvodnji tretira zaštitnim sredstvima koja nisu dozvoljena u EU te da je u tom smislu potrebno intenzivirati rad svih nadležnih službi.
Podsjetila je i kako su u Strategiji razvoja hrvatske poljoprivrede do 2030., kao i Nacionalnim strateškim planom u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, postavljeni ciljevi koji se odnose na povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te obnovu ruralnih gospodarstava i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima.
Upozorila je i da je samodostatnost u proizvodnji voća prema posljednjem Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede iznosila svega 47,6 posto svih potreba domaćeg tržišta, a samodostatni smo tek u proizvodnji trešanja, višanja i jabuka.
Promatrano u odnosu na prosječnu godišnju količinu uvezenog voća u prethodnom petogodišnjem razdoblju, u 2020. je uvoz voća iskazano količinski povećan za 7,3 posto, kazala je Petir.
Ti podaci, kako je istaknula, pokazuju da ima još dosta posla za napraviti - od udruživanja proizvođača, izgradnje skladišnih i preradbenih kapaciteta, kao i donošenja mjera kojima će se povećati potrošnja te zakonskih rješenja kojima će se štiti i poticati domaća proizvodnja.
Hrvatsko voćarstvo, kako je kazao dopredsjednik HVZ Krunoslav Dugalić, nalazi se u dubokoj recesiji - pada proizvodnja, dok istovremeno zadnjih nekoliko godina rastu površine u voćarstvu koje nemaju proizvodnju.
Jedino struka i znanost, kako je rekao, mogu dati odgovore na izazove s kojima su suočeni voćari. Također je istaknuo kako se hrvatsko voćarstvo treba jače otvoriti prema novim tehnologijama i inovacijama, po uzoru na voćarski razvijene države.
Savjetovanje voćara održano je u organizaciji Društva agrarnih novinara i HVZ-a.