Na londonskom je tržištu cijena nafta prošloga tjedna blago pala, pa je u lipnju zabilježila prvi mjesečni gubitak u ovoj godini, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata zbog visoke inflacije izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
Dok usporavanje rasta globalnog gospodarstva negativno utječe na cijene nafte, podršku im pružaju i poremećaji u proizvodnji, primjerice, u Libiji i Norveškoj.
Libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) proglasila je u četvrtak višu silu u lukama Es Sider i Ras Lanuf i u naftnom polju El Feel. Viša sila već je na snazi u lukama Brega i Zueitina.
Viša sila odnosi se na događaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu utjecati, poput rata, prosvjeda i elementarnih nepogoda.
Proizvodnja je naglo pala, pa se sada izvozi između 365 i 409 tisuća barela nafte dnevno, u usporedbi s uobičajenih 865 tisuća barela dnevno, izvijestila je libijska tvrtka.
U Norveškoj je, pak, sindikat Lederne u četvrtak najavio da 74 radnika na Equinorovim platformama Gudrun, Oseberg South i Oseberg East 5. srpnja kreće u štrajk. To bi moglo zaustaviti oko 8 posto norveške proizvodnje nafte.
U takvim su okolnostima Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, potvrdili plan, prema kojemu bi u srpnju i kolovozu trebali povećati opskrbu za 648 tisuća barela dnevno, oko 210 tisuća barela više nego što se prije planiralo.
Povećanje je skromno, a pojedine članice kartela imaju problema s realizacijom kvota zbog slabih ulaganja i kašnjenja radova na održavanju infrastrukture zbog pandemije.
Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u lipnju proizveo 28,52 milijuna barela dnevno, oko 100 tisuća barela manje nego u svibnju.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.